Slovenska vlada donijela je odluku kojom je masovno grobište u mjestu Huda Jama kod Laškoga proglasila kulturnim spomenikom državnog značenja.
Vlada objektima ili područjima koja za državu predstavljaju izuzetnu kulturnu vrijednost, a upisana su u registar nekretninske kulturne baštine, može dati taj status kojim im se osigurava strog režim zaštite, a obično su to izuzetna arhitektonska, građevinska i umjetnička djela, parkovi, dvorci i slično, no takav status znaju dobiti i simbolične povijesne lokacije, pa takav status zaštite imaju u Sloveniji i partizanske ratne bolnice iz vremena Drugog svjetskog rata.
Iz napuštenog dijela nekadašnjeg rudnika Barbarin rov u kojemu su se sredinom 1945. godine vršile izvansudske egzekucije, državno je povjerenstvo za tzv. “prešućene” grobove 2009. godine ekshumiralo velik broj žrtava poratnog nasilja nad pripadnicima tzv. neprijateljskih vojski, ali i civilima.
Prema podacima slovenske vlade, utvrđeno je da su egzekutori po nalogu ondašnjih komunističkih vlasti ondje u svibnju i lipnju 1945. usmrtili najmanje 1410 ljudi “većinom pripadnika vojnih postrojbi NDH, slovenskih domobrana i civila”.
Prema 2015. godine donesenom zakonu o prikrivenim grobištima i dostojnom pokopu žrtava posmrtni ostaci nađeni na tom stratištu prebačeni su i pokopani na spomen groblju Dobrava u Mariboru, uz predstavnike vlasti Hrvatske i Slovenije.
Da se dugi niz godina od javnosti skriveno stratište u starom rudniku proglasi kulturnim spomenikom državnog značaja i s posebnim režimom zaštite prvi je 2010. godine predložio tadašnji predsjednik državnog povjerenstva za prešućena grobišta, povjesničar Jože Dežman.
Odluka Janšine vlade da taj status grobištu u Hudoj jami dodijeli malo više od tjedan dana pred parlamentarne izbore zasigurno će zbog ideoloških prijepora između desnice i ljevice u Sloveniji oko događaja iz rata i poraća izazvati polemike, pa i prijepore je li taj potez bio opravdan.
Fenix-magazin/MD/Hina
