U siječnju 2024. objavljen je roman „Slika, konjanik, sat” autorice Rose L. Harper. Riječ je o trećem romanu hrvatske autorice Branke Martinović, magistre ekonomije i spisateljice, koja romane objavljuje pod pseudonimom Rose L. Harper.
„Slika, konjanik, sat” je povijesni roman koji se bavi inspirativnom potragom za čudotvornom slikom iz Olova koja je obilježila stoljeća i ljude.
Radnja započinje nekoliko dana prije strašnog zvuka sarajevskih pucnjeva na Franju Ferdinanda koji su promijenili svijet. Zvonimir Josip Stjepan Krsto Anton Maria Kotromanić hita kamenim sarajevskim ulicama. Udarci njegovih potpetica o kamen stvarali su dojam panike. Morao je stići što prije do odredišta jer je upravo saznao za plan atentata. Prepreke je preskakao vrlo spretno, baš kao na mačevanju i u novoj igri loptom koju su ga naučili očevi podanici s ratne mornarice. Nogomet se polako širio po sarajevskim dvorištima, a i dvorovima, iako otac nije gledao baš blagonaklono na takav vid razvijanja intelekta.
Dora Zlatar pomaknula je vitak vrat. Sat je pokazivao točno vrijeme, baš preko njezina ramena. Osmjehnula se. Preostalo je još malo dok se kazaljka ne pomakne na ono mjesto na satu koje će biti znak da može krenuti.
Nakon početnih poglavlja koja nas bacaju u žarište zbivanja, radnja se vraća u povijest. Izmjenjuju se stoljeća – od 15. do početka 20. između ponosne Dubrovačke Republike, zanimljivog Sarajeva, stjenovitog Olova bogatog misterijom i raskošnog Beča u ratnim okolnostima.
Priča je to o slici koja povezuje povijest, vještom konjaniku koji se bori za dobro i satu koji je ispričao priču. Vezivno tkivo priče su vjera, ljubav, hrabrost, obitelj, odanost i čestitost. Pratimo putovanje slike koja postoji u ideji ljudi od zanatske kuće urara preko plemićkog administrativnog dvora do carskih palača, franjevačkih samostana i tajnih skrovišta kraljevskog blaga.
Jedan dio radnje obogaćen je kroz pisma koja daju uvid u fine nijanse razvoja međuljudskih odnosa te u njihovu nježnost i ljepotu. Habsburg. Kotromanić. Zlatar. Snažna prezimena kojima autorica unosi povijesni kontekst i izaziva čitatelja na promišljanje stvarnosti. Potiče na uočavanje okolnosti u kojima živimo, kao da želi podsjetiti da je iz povijesti potrebno učiti. Povijest bi nas naučila da današnja zbivanja na svjetskoj i europskoj razini pozivaju na mudrost koja proizlazi iz ispravno posloženih prioriteta.
U svojim knjigama autorica obrađuje tematske motive: vjere, nade, prijateljstva, obitelji, ljubavi, oprosta, iskupljenja, ljudskog identiteta i vrlina, kao i konkretizacije slobode i odgovornosti u čovjekovoj svagdašnjici.
Autorica uključuje i ekonomsko-političke sfere, dajući doprinos intelektualnoj raspravi oko mnogih tema. „Dar”, autoričin drugi roman koji donosi obiteljsku sagu prožetu tajnama, istraživanjem i ljudskom toplinom, a koji problematizira surogatstvo i degrowth ideologiju, objavljen je 2022. Autoričino prvo djelo, „Nevidljiva ljepota”, disruptivni roman koji progovara o trgovini ljudima iz perspektive financijske analitičarke u tajnoj službi, objavljeno je 2020. Autorica je podrijetlom iz BiH, a živi u Hrvatskoj.
Više o knjigama dostupno je na www.roselharper.com ili na Youtube/RoseLHarper.
Djelo bi se alternativno moglo zvati „Vitez, dama, plašt” Rose L. Harper po treći nas je put ugodno iznenadila svojim dosad najkreativnijim uratkom Slika, konjanik, sat koji ne samo da je pisan u maniri modernističkih pisaca, već ima i onaj prizvuk djela koje je vrijedno višekratno pročitati jer ne samo da su zanimljiva marnom čitatelju, već i educiraju, dakle imaju onu umjetničku vrijednost koju rijetki pisci uspiju ostvariti – da su jednako dobra i atraktivna i publici i kritici. Događaji iz prošlosti vješto su isprepleteni događajima iz sadašnjosti metodom retrospekcije u koju je umetnuta i introspekcija. Gotovo da natjera čitatelja da počne i sam istraživati postavljenu problematiku i diviti joj se istovremeno. Formom je roman podijeljen na 57 poglavlja, a radnja se odvija u vremenu neposredno prije, ali i za Prvog svjetskog rata u Sarajevu u koji je autorica smjestila osamnaest realističnih poglavlja. Trinaest je poglavlja vrlo emotivnih i to su ljubavna pisma između Dore i Zvonimira, kojima je spisateljica vješto popunila izostavljena ratna zbivanja, jednako u Sarajevu i Beču, a čitatelja doista vesele. Gotovo podsjećaju na svjetski poznato pismo Petra Zrinskog ženi Katarini /Moje drago serce/. Oni ljepši, fantastičniji i povijesno ne manje jaki događaji smješteni su u prošlost – od petnaestog stoljeća do danas i to u više mjesta vezanih uz glavne i sporedne protagoniste radnje: od Dubrovačke Republike, preko Gornjih Bakića do Olova (s osamnaestpoglavlja) i Kraljeve Sutjeske (s četiri poglavlja) te Iloka. Događaji se vežu u posljednjem poglavlju čija je radnja smještena tamo gdje je i započela, u Sarajevo, ali 1919. god.
Glavni su protagonisti: Dora Zlatar, lijepa, dobra i pametna djevojka iz građanske obrtničke obitelji (rekli bismo „urarovo blago“) te Zvonimir Josip Stjepan Krsto Anton Maria Kotromanić – potomak slavne plemićke obitelji koji je u skladu s imenom i kraljevskog ponašanja i jednakih vještina.Vrstom je ovo povijesno – ljubavni roman čije su obje komponente jednako zastupljene. Možemo reći da ga mogu podjednako čitati sve generacije jer pruža novi pogled na staru (poznatu) problematiku. Smatram da će osobito biti zanimljiv mlađoj populaciji koja sve više traži fantastičnost kao conditio sine qua non svake dobre knjige po mjeri njihova književnog ukusa. Fabularni je tijek osobito zanimljiv što se tiče religiozne tematike. Najbitniji je događaj našašće čudotvorne slike Gospe Olovske, zatim dar kraljice Katarine Kotromanić Olovskom samostanu povodom uslišane molitve za pomirenje; bile su to dvije škrinje: veća s misnim ruhom, kaležom i kadionikom i manja s obiteljskim bodežom i prstenom koje su franjevci smjestili na tajno mjesto koje neuki razbojnici nisu znali pronaći jer nisu imali vjere. Treći je bitni događaj stoljetna trka u čast Gospi Olovskoj čiji je pobjednik dobio vezeni plašt, ovom prilikom tamnoplave kraljevske boje s likom Gospe Olovske izvezene zlatnim koncem koji se presijavao na njemu. A četvrti – vjenčanje Dore i Zvonimira u katedrali Presvetog Srca u Sarajevu. Peti je pronalazak kraljevskih darova i zavjetne slike u tunelima koje su franjevci prokopali u bijegu pred Turcima, 1701. god. Ovo je situacija kao u pustolovnim filmovima o Indiani Jonesu. Možemo zaključiti kako se stvarnost i fantastičnost prožimaju tijekom cijelog romana. A i same njegove korice dovoljno su atraktivne i bajkovite, sjajno pogođene pa možemo reći kako forma u cijelosti odgovara sadržaju. Vjerujem da će se sav trud uložen u ovu knjigu višestruko isplatiti. Osobno bih je preporučila svima koji vjeruju u ideale i čija srca krase ljubav i dobrota!, piše u recenziji Zrinka Martinić.
Fenix-magazin/MD
