Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke (HRS) i nositelj liste Mosta u XI. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima za Hrvatski sabor novo je lice na hrvatskoj političkoj sceni.
Kao predsjednik relativno mlade hrvatske demokršćanske stranke u BiH, kojoj je glavni cilj rješenje ustavno-pravnog status bosanskohercegovačkih Hrvata, u ovom razgovoru otkriva razloge kandidiranja za zastupnika u Hrvatskom saboru, o tome po čemu bi se u radu razlikovao od dosadašnjih hrvatskih zastupnika te za što će se prvenstveno zalagati.
Kakva bi trebala biti uloga zastupnika iz 11. izborne jedinice u Saboru RH?
Uloga bi trebala biti kao i svakog zastupnika, a to je zastupati i boriti se za interese svojih birača. Biti glas svojih birača, njihova produžena ruka u Saboru i ostati dosljedan u tome. Na kraju mandata uraditi ispit savjesti i odgovornosti za urađeno, odnosno, neurađeno kada se radi o zastupnicima za 11. I.J.
Što biste Vi uradili drugačije u odnosu na tri zastupnika iz posljednjeg mandata, Željka Glasnovića, Božu Ljubića i Željka Raguža?
Kada se radi o Ljubiću i Ragužu, stavio bih svoj narod ispred stranke. Nikada neću moći shvatiti taj komunistički mentalni sklop po kojem je lojalnost stranci iznad lojalnosti svome narodu. Izjaviti javno kako „nisi mogao češće govoriti zbog Kluba HDZ-a“ govori najbolje o tome kako nas se zastupalo u Saboru. Što se tiče Glasnovića, ostao je zarobljen u sterilnim raspravama ideološke i svjetonazorske naravi. Narod bira zastupnike kako bi se brinuli o budućnosti svoje djece, a ne o prošlosti svojih djedova. Niti jedan nije spominjao temu Aluminijskog, Buškog jezera, vanjskotrgovinske razmjene, postavio pitanje zašto velike hrvatske tvrtke svoja sjedišta imaju u Banja Luci, Gradačcu, Sarajevu, a ne Mostaru, Livnu, Ljubuškom. No, dobili smo Deklaraciju o položaju Hrvata koja je svrha samoj sebi i iz koje su, opet zbog lojalnosti Klubu, izbačeni svi dijelovi i amandmani koji bi i ovom dokumentu dali neki smisao.
Zašto ste se odlučili na suradnju s MOST-om?
Iz razloga što su nam po pitanju kreiranja politike prema BiH dali odriješene ruke. Osnažili su se ljudima koji uistinu žive i u potpunosti poznaju složenost političkog sustava u BiH. Veliku ulogu u tome je odigrao, naravno, Nino Raspudić koji kao jedan od uvjeta angažmana u Mostu stavio da se na taj način pristupi nastupu Mosta za 11. izbornu jedinicu, inzistirajući da koordinaciju oko kreiranja liste i same politike preuzmemo Hrvatska republikanska stranka (HRS) i ja na sebe. Formirali smo listu od 14 dokazano stručnih, hrabrih, beskompromisnih ljudi od kojih svatko pojedinačno može zastupati interese Hrvata u BiH kvalitetnije i učinkovitije od svih dosadašnjih zastupnika iz 11. izborne jedinice, kao i kandidata sa konkurentskih lista.
Zašto niste išli zajedno s Domovinskim pokretom i generalom Glasnovićem? Zbog toga vas od tamo prozivaju da ste samo politički naivac.
Bilo je nekih razgovora početkom godine, ali moj jedini uvjet je bio da po pitanju BiH nema kompromisa. Nakon toga su se ljudi jednostavno prestali javljati. U trenutku kada se vidjelo kako politiku DP-a prema BiH kreiraju ljudi poput Zlatka Hasanbegovića, Ante Prkačina i sl. shvatio sam i zašto. Prvi i dandanas govori o herojskoj proročkoj ostavštini Alije Izetbegovića, a drugi gostuje na obljetnici 17. viteške brdske brigade, gdje govori o krivici Hrvata za sukob s Bošnjacima i hvali rad Stjepana Mesića. Za one koji ne znaju, ta brigada ABiH je djelovala na području Travnika, Viteza i Središnje Bosne gdje su se dogodili veliki masovni zločini nad Hrvatima. Postoje velike vjerojatnosti da je baš ova brigada odgovorna za smrt nevino ubijene Augustine Grebenar i djece u Vitezu. Ja da idem u paketu s takvim ljudima!? Ni u ludilu! Ako mene zbog ovog nazivaju političkim naivcem, s ponosom nosim tu titulu.
Kako treba izgledati borba za interese bh. Hrvata u Saboru RH?
Borba s fokusom na politiku prema Hrvatima u BiH, a ne s fokusom prema politici Bruxellessa prema BiH. Borba koja će rezultirati podrškom Republike Hrvatske za teritorijalno administrativno i ustavno preuređenje BiH u skladu sa tronacionalnom strukturom ove države. Hrvatska mora podržavati i pomagati uspostavu federalne jedinice s hrvatskom većinom i da to bude temelj vanjske politike Hrvatske prema BiH.
Što sa hrvatskim iseljeništvom?
Na žalost, hrvatsko izvandomovinstvo doživljava ono što je doživljavala za vrijeme Jugoslavije. Hrvatske iseljenike se tretira ponovno kao neprijateljsku emigraciju. Republika Hrvatska umjesto da ohrabruje svoje iseljenike na povratak, ona ih obeshrabruje. Prva stvar koju ćemo učiniti jeste tražiti izmjene i dopune Zakona o odnosima RH sa Hrvatima izvan Domovine, kako ne bi bio više skup lijepih želja, nego istinski regulativno provedbeni akt. Mora se maksimalno stjecanje državljanstva na osnovu podrijetla, olakšati rješavanje imovinsko pravnih odnosa, ukinuti diskriminatorske porezne i parafiskalne namete na investicije osoba hrvatskog podrijetla koji žive izvan Hrvatske. Mora se stvoriti zakonski osnova koji će hrvatskome čovjeku, gdjegod on živio u svijetu, vratiti ono dostojanstvo i ponos kojeg smo imali tijekom Domovinskog rata.
Fenix-magazin/MD/ PROMO
