Zbog naglog rasta cijena goriva, koje su nakon iranske krize dosegnule rekordne razine i premašile granicu od dva eura po litri, sve se više ljudi pita postoji li način da uštede – ili čak zarade – kupnjom i prodajom goriva izvan benzinskih postaja.
Na internetskim oglasnicima poput nekadašnjeg eBay Kleinanzeigena (danas „Kleinanzeigen“) sve se češće pojavljuju ponude za prodaju dizela ili benzina u kanistrima. No postavlja se važno pitanje: je li takva privatna prodaja uopće dopuštena?
Kratki odgovor glasi – situacija je pravno vrlo osjetljiva i u mnogim slučajevima nedopuštena.
Što kaže zakon?
U Njemačkoj su dizel i druga goriva podložni zakonu o porezu na energente te strogim pravilima distribucije. Gorivo se ne može prodavati jednako kao rabljeni predmeti, primjerice namještaj ili elektronika. Proizvodnja, promet i oporezivanje goriva jasno su regulirani, a prodaja je dopuštena isključivo kroz odobrene kanale, poput benzinskih postaja ili registriranih trgovaca.
Osoba koja bi redovito prodavala dizel iz privatnih zaliha vrlo brzo bi se mogla naći u sferi komercijalne djelatnosti, što podrazumijeva dodatne porezne obveze i potrebne dozvole. Povremena prodaja manjih preostalih količina nalazi se u svojevrsnoj „sivoj zoni“, no svaka učestalija trgovina jasno je zabranjena.
Osim toga, svatko tko u Njemačkoj želi komercijalno prodavati ili distribuirati opasne tvari – a gorivo to svakako jest – mora imati odgovarajuće odobrenje. To se izričito odnosi i na prodaju krajnjim potrošačima.
ADAC UPOZORAVA: Cijene neprestano rastu od uvođenja novog pravila, dizel je došao skoro na 2.50 eura
Porezni i kazneni rizici
Iako je dizel na benzinskoj postaji već oporezovan, njegova daljnja prodaja izvan službenih distribucijskih kanala može dovesti do poreznih problema. Posebno je osjetljivo pitanje zlouporabe goriva s poreznim olakšicama, primjerice loživog ulja koje se koristi umjesto dizela. Takva praksa predstavlja kazneno djelo.
Carinske vlasti posebno upozoravaju na takve slučajeve jer se radi o izbjegavanju poreza, što može rezultirati visokim novčanim kaznama ili čak kaznenim progonom.
Gorivo kao opasna tvar
Dodatni problem predstavlja činjenica da se gorivo smatra opasnom tvari. Za njegov transport i skladištenje vrijede stroga sigurnosna pravila.
Primjerice:
U osobnom automobilu smije se prevoziti najviše oko 240 litara goriva.
Pojedini kanistar smije sadržavati najviše 60 litara.
Za veće količine primjenjuju se propisi o prijevozu opasnih tvari, uz obvezne dozvole.
Također, skladištenje goriva u privatnim prostorima podliježe ograničenjima. U garažama je dopušteno čuvati najviše 200 litara dizela. To praktično onemogućuje stvaranje većih zaliha radi daljnje prodaje.
Onaj tko prodaje gorivo mora poštovati sve te propise. U suprotnom riskira novčane kazne zbog kršenja sigurnosnih i poreznih pravila.
Što je onda dopušteno?
U vrlo ograničenim okolnostima moguće je prodati manju preostalu količinu goriva, primjerice ako je nekome nakon prodaje vozila ostao kanistar dizela.
No pritom moraju biti ispunjeni određeni uvjeti:
Ne smije postojati namjera ostvarivanja dobiti.
Mora se raditi o jednokratnoj, manjoj količini.
Potrebno je pridržavati se svih sigurnosnih pravila.
Prodaja praznih kanistara, naravno, nije sporna.
S druge strane, problematično ili zabranjeno je:
Redovito prodavanje goriva kao „sporedni posao“.
Prodaja većih količina.
Nepropisno skladištenje ili transport.
Prodaja porezno povlaštenog goriva u nedopuštene svrhe.
Iako visoke cijene goriva potiču kreativna rješenja, privatna prodaja dizela ili benzina putem internetskih oglasnika nije jednostavna niti jasno dopuštena. Zbog poreznih, sigurnosnih i regulatornih ograničenja takva praksa može brzo dovesti do ozbiljnih problema.
Internetski oglasnici i „viškovi iz garaže“ ne mogu biti zakonita zamjena za benzinske postaje. Tko ima višak goriva, daleko je sigurnije da ga sam potroši ili zbrine na propisan način, nego da ga pokušava prodati putem oglasa.
Fenix-magazin/DP/MMD
