Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (HMDCDR) obilježio je u utorak 15 godina postojanja te arhivskog i znanstveno-istraživačkog rada.
Na svečanosti u Hrvatskom državnom arhivu okupili su se brojni državni dužnosnici, branitelji i povjesničari.
Uz ocjene da Centar obavio veliki posao na sakupljanju, sređivanju i objavljivanju građe važne za razumijevanje Domovinskog rata, njegov ravnatelj Ante Nazor je kazao da ključno načelo rada Centra nije pisanje po mjeri pobjednika nego temeljeno na argumentima i znanstvenoj istini.
Obuljen Koržinek: Domovinski rat ključan događaj u novijoj hrvatskoj povijesti
Ministrica kulture i izaslanica predsjednika Vlade Nina Obuljen Koržinek zahvalila je Centru na dosadašnjim iznimnim uspjesima i naglasila važnost njegovih tekućih i budućih projekata.
Naglasila je da Hrvatska počiva na vrijednostima Domovinskog rata koji je ključan događaj u novijoj hrvatskoj povijesti, te da je osnivanje Centra bio čin od iznimne važnosti i opredijeljenosti najviših tijela RH za povijesnu istinu i da se Domovinski rat odmakne iz područja ideologije i dnevne politike, te da se ostvari strogi znanstveni pristup proučavanju povijesti.
Nakon petnaest godina kazala je da može potvrditi da je Centra uspio u svojim ciljevima na svakom području – dokumentacijske, znanstveno-istraživačke i izdavačke djelatnosti.
Ona je skrenula pozornost na uspješan rad na procesu digitalizacije arhivske građe, koji je obuhvaćen kapitalnim projektom e-kultura – digitalizacija kulturne baštine, kojim će se povećati pristup kulturnoj baštini i zaštitit digitaliziranom pohranom.
Također, ministrica je najavila jedan od važnijih projekata koji će se odnositi na uspostavu enciklopedijskog portala o Domovinskom ratu na hrvatskom i engleskom jeziku, a koji će se raditi u suradnji s Leksikografskim zavodom, uz potporu Ministarstva kulture.
Izaslanik Predsjednika Republike Marijan Mareković podržao je rad HMDCDR-a i čestitao obljetnicu njegovim djelatnicima, istaknuvši da je on važan zato da budući naraštaji uče istinu o Domovinskom ratu.
Domovinski rat je odredio sudbinu budućih naraštaja koji će živjeti u slobodi. Zato povijest Domovinskog rata ne smijemo prepustiti zaboravu, stihiji u istraživanju ili tuđinskoj interpretaciji, kazao je.
Prečesto su našu povijest pisali drugi i krivotvorili, a važnost Domovinskog rata nas obavezuje da to ne smijemo ponoviti. Naše buduće naraštaje ne mogu tome podučavati ni međunarodni sudovi niti laži poraženih okupatora. Moraju učiti istinu temeljenu na činjenicama i argumentima, a ne na mitovima, a ta je istina sjajna i čista, kazao je Mareković i dodao da je zato važan rad Centra.
Željko Raguž: Hrvati u BiH su imali dio Hrvatske koji je radio protiv njih
Ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Željko Raguž kazao je da je su Prlić i ostali osuđeno u Hagu za udruženi zločinački poduhvat, a da je islamska zajednica u svijetu zaštitila bošnjačkog vođu Aliju Izetbegovića. Za razliku od toga Hrvati u BiH su imali dio Hrvatske koji je radio protiv njih, „a tako je i danas“, kazao je i dodao da je vrijeme da to prestane.
Odvjetnica u pravnom timu generala Slobodana Praljka Nika Pinter kazala je da u Hagu nije dominirala istina, niti su se presude Priliću i ostalima temeljile na utvrđenim činjenicama, nego na spinovima o tajnim dogovorima s Srbima o podjeli BiH.
Predstavljena je knjiga Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini, 1991. – 1995., čiji je urednik Zlatan Mijo Jelić kazao da je u BiH poginuo 3261 civili i pripadnik HVO-a – 2033 od srpskih snaga i 1228 od bošnjačkih, a da su zločini nad njima zataškavani te da nisu procesuirani.
Povjesničar Davor Marijan kazao je da 90 posto dokumenata objavljenih o Domovinskom ratu djelo Centra i podsjetio na važnost događaja u travnju 1992. kad je HVO potpomognut hrvatskim snagama u presudnim bitkama kod Livna i Stoca te i borbama u selima kod Bosanskog Broda brada omogućio BiH da opstane.
Ravnatelj HMDCDR-a Ante Nazor zahvalio je na čestitkama i predstavio HMDCDR u kojem radi 19 zaposlenih na neodređeno vrijeme, od kojih po šest viših arhivista i arhivista specijalista, osam doktora znanosti od kojih šestero ima znanstveno zvanje, a troje i nastavno zvanje.
Oni godišnje sudjeluju na više od 100 stručnih i znanstvenih skupova, tribina i okruglih stolova, a u prosjeku Centar godišnje objavljuje šest do sedam knjiga, kazao je.
Centar trenutno raspolaže 17.850 kutija konvencionalnog arhivskog gradiva, te više od 4000 sati video zapisa i više od 80.000 slikovnih zapisa, kao i s više od 700 sati audio zapisa, kazao je ravnatelj Nazor i zaključio da je Centar kao izdavač ili suizdavač objavio ukupno 99 knjiga i zbornika.ž
Fenix-magazin/SIM/Hina
