U Kampu Korani u Nacionalnom parku (NP) Plitvičkim jezerima ovog se vikenda održava stručni skup predstavnika zaštićenih područja u Hrvatskoj o upravljanju o staništima i vrstama u RH, a ravnatelj NP Tomislav Kovačević se zauzeo da se tim područjima upravlja u skladu s načelom održivog razvoja gospodarstva i turizma.
Ravnatelj Nacionalnog parka Plitvičkih jezera Tomislav Kovačević nazvao je stručne voditelje zaštićenih područja u Hrvatskoj, predstavnike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademske zajednice, Ministarstva zaštite okoliša i aktiviste udruga za zaštitu prirode “kremom zaštite prirode” te se zauzeo da u upravljanju zaštićenim dijelovima prirode budu realni i da se vode “održivim gospodarskim razvojem, održivim turizmom”.
Pomoćnik ministra iz Uprave za zaštitu okoliša Igor Kreitmeyer rekao je da zaštita prirode ima široki okvir djelovanja. “Zaštita prirode nam uz klimatske promjene dolazi kao tema na velika vrata ovu i čitavu iduću godinu i naša struka dobiva izuzetno na vrijednosti. Nije čudno da su na ovom skupu i kolege iz pravosuđa. Mi imamo planove zaštite prirode, zaštićenih područja, ali se tu ispreplećemo s drugim pravima, bilo kod prostornog planiranja, šumarenja u parkovima prirode i slično”, rekao je Kreitmeyer.
O koliko je složenoj problematici riječ, Kreitmeyer je ilustrirao primjerom oprašivanja, što je u svjetskim razmjerima osjetljiva tema. Usluge zaštite i zdravog eko-sustava pružaju čovjeku dobro, čistu vodu, zdravu hranu i čisti zrak. Ako dopustimo da livade zarastaju u šikare, gubimo bioraznolikost, ako koristimo pesticide, također, a pčele, leptiri i drugi insekti oprašivači nestaju i taj se gubitak izravno odražava na kvalitetu života čovjeka, a ne samo životinja i biljaka, rekao je Kreitmeyer.
Ornitolog HAZU-a Miloš Martinović podsjetio je govoreći o zaštiti kontinentalne populacije čigri da su nam te ptice vrijedne kao indikator zdravlja rijeka jer žive ondje gdje imaju dovoljno hrane, tj. ribe.
“Čigre su nam se naočigled prestale gnijezditi na sprudovima rijeka i prešle su na umjetna staništa na jezerima uz rijeke. Razlog je što su na rijekama hidrocentrale, što se na njima odvija previše ljudskih aktivnosti pa je njihovo stanište degradirano”, rekao je Martinović i podsjetio na prekogranični akcijski plan sa Slovenijom o vraćanju rijeka u prirodno stanje, koji je financiran iz EU Fonda za regionalni razvoj.
Stručni voditelj NP Plitvičkih jezera Kazimir Miculinić govorio je o aktivnim mjerama zaštite prirode u kojima je mnogo monitoringa i istraživanja, a kad ih treba provesti, mnogo je problema da bi zaživjele. Tako su primjerice istraživanja pokazala da se u NP Plitvičkim jezerima promijenilo stanište za riblju populaciju.
“Dobili smo alohtone vrste, a mi bismo željeli imati autohtone, poput pastrve. Za vratiti se u stanje od prije 50 godina i više, kada se pastrva mogla tu mrijestiti, treba provesti više aktivnih mjera u nekoliko različitih projekata, uključujući i izlov alohtonih vrsta i obnovu autohtonih vrsta te prilagoditi staništa prirodnijem stanju”, rekao je Miculinić.
Slavko Brana iz Javne ustanove “Natura Histrica” zauzeo se za “propisano paljenje travnjaka kao alat za aktivno upravljanje vrstama i staništima”. Glavna koncentracija endema u Hrvatskoj, rekao je, upravo je u primorskoj padini Dinarida, a ona je kroz tisućljeća oblikovana požarima, prirodnima ili namjernima radi osiguravanja ispaše.
“Većina travnjaka u Hrvatskoj su poluprirodna staništa, napravio ih je čovjek krčenjem i paljenjem, ali su oni izuzetno značajni za očuvanje bioraznolikosti. Požar se ipak smatra nepoželjnim iako je u određenim zaštićenim dijelovima prirode nužan da bi se spalila grmolika vegetacija. Mi u blizini šuma imamo strašno zarastanje takvih poluprirodnih staništa, a šume su kao staništa relativno siromašne u odnosu prema travnatim površinama”, zaključio je Brana.
Revitalizaciju kamenjarskih travnjaka kontroliranim paljenjem i pašarenjem u NP Krki zagovara i stručni voditelj Drago Marguš, koji je iznio podatak PMF-a da je nakon spaljivanja travnjaka nakon samo tri godine za 50 posto povećan broj biljaka, to jest bitno se povećala bioraznolikost u onim dijelovima tog parka gdje su pašnjaci bili zapušteni. Zato bi sljedeće godine paljenje trebalo ponoviti.
“Osim toga, sretni smo što smo našli tri obitelji u srednjem i gornjem toku Krke kojima smo dali koncesiju za pašarenje (ovca, koza i buša) i vidimo da se tipične mediteranske biljke vraćaju tamo gdje su nekad bile, a istisnule su ih šmrike, crnogorica ispod koje praktički ne živi ništa”, rekao je Marguš i dodao da se kroz taj projekt nije pratila revitalizacija životinjskog svijeta, ali je očito da se vraćaju leptiri i ptice.
Sutra će sudionici imati terenski rad u Nacionalnom parku Plitvičkim jezerima.
Fenix-Magazin/IL/Hina
