Austrijske Alpe zagrijavaju se gotovo dvostruko brže od globalnog prosjeka, ubrzavajući povlačenje ledenjaka i prisiljavajući skijališta da postaju sve ovisnija o umjetnom snijegu, prema navodima dužnosnika i novim terenskim podacima.
Regija, jedan od stupova europskog zimskog turizma, također bilježi promjene godišnjih doba, smanjenje snježnog pokrivača na nižim nadmorskim visinama i nestašicu vode koja utječe na rad skijališta i planinarskih domova.
Učinci klimatskih promjena smatraju se jednom od najvećih prijetnji s kojima se čovječanstvo danas suočava, prema brojnim studijama i znanstvenim institucijama.
Nedavno izvješće agencije Anadolu u seriji “Europe’s Peak: The Alps” detaljno opisuje utjecaj viših temperatura na turizam, a dugoročni podaci praćenja pokazuju rašireni gubitak leda i promjene u obrascima oborina.
Prema Austrijskoj nacionalnoj turističkoj organizaciji (Osterreich Werbung), više od 20 milijuna ljudi planira provesti zimski odmor u Austriji ove sezone, što ukazuje na stabilnu potražnju unatoč ekološkim i ekonomskim izazovima.
Povlačenje ledenjaka mijenja vodne sustave, planinarske rute i rad planinarskih domova diljem Alpa. Austrijski alpinistički savez (Alpenverein Osterreich), koji već stoljeće prati uz pomoć tisuća volontera 26.000 kilometara staza i više od 200 penjališta, izvještava o ozbiljnom i kontinuiranom smanjenju leda.
NA NAJMANJE TRI GODINE: Zatvara se jedno od popularnijih skijališta u Austriji
Najnovija mjerenja pokazuju da su se austrijski ledenjaci u razdoblju 2023.-2024. povukli u prosjeku za 24,1 metar, što predstavlja treći najveći godišnji gubitak ikad zabilježen.
Rast temperatura uzrokovao je nestašicu vode u visokoplaninskim područjima, što je dovelo do zatvaranja nekih planinarskih domova i strukturnih prilagodbi drugih kako bi ostali funkcionalni. Uvjeti za planinarenje su se pogoršali, jer nestabilan teren, klizišta i odroni postaju češći u područjima koja su nekada bila stabilizirana ledenjačkim ledom.
Ubrzano zagrijavanje remeti obrasce oborina, često donoseći kišu umjesto snijega tijekom zime i uzrokujući jače oluje i suše ljeti.
U razgovoru za Anadolu, Anna Praxmarer iz Alpenvereina opisala je utjecaj na divlje životinje rekavši: „Životinje poput alpskog zeca ili snježne jarebice mijenjaju boju krzna ili perja u bijelu radi kamuflaže u snijegu, ali bez snježnog pokrivača postaju laka meta za grabežljivce. Ovo je samo jedan od mnogih vidljivih utjecaja.“
Također je istaknula poplavljene staze i ozbiljnu nestašicu vode u planinarskim domovima.
U sumornoj procjeni, Praxmarer je rekla: „Klimatska kriza pogađa Alpe punom snagom. Sada je gotovo neizbježno da će austrijski ledenjaci uglavnom nestati u sljedećih 40 do 50 godina.“
Fenix-magazin/MMD/Anadolu
