Foto Hina

Skandinavske bolnice angažirale Hrvaticu da im u Hrvatskoj pronađe liječnike

Prema službenim podatcima Hrvatske liječničke komore, od ulaska u EU Hrvatsku je napustilo nešto više od 550 liječnika, a nova radna mjesta najčešće pronalaze u Austriji, Njemačkoj, Švedskoj i Norveškoj. No kao nova hit-destinacija za liječnike sada se pojavila Danska, piše Glas Slavonije

Ta zemlja u ovom trenutku traži sve specijaliste, a posebno su traženi radiolozi i psihijatri, no velika je potražnja i za patolozima, kardiolozima, neurolozima i kirurzima.

Svi liječnici koji su se preselili u bilo koju skandinavsku zemlju iznimno su zadovoljni životom. Zakoni u Skandinaviji propisuju da liječnik u svojoj smjeni može primiti samo deset pacijenata i ima dovoljno vremena da se posveti svakome od njih, pa čak i da popije kavu s pacijentom ako to želi. Smatra se da liječnik obavlja intelektualni posao i ne smije ga se zatrpati pacijentima. Upravo se zato stalno govori o deficitu liječnika specijalista u Skandinaviji. Dok u nas jedan specijalist odradi 200 pacijenata u dežurstvu, u njih je taj broj ograničen na njih deset.

Zrinka Stanić, direktorica tvrtke Incor iz Osijeka je za Glas Slavonije kazala kako  skandinavske bolnice prednjače po zadovoljstvu djelatnika na radnom mjestu jer svaka bolnica, ali i svaka druga institucija i poduzeće, imaju ured za ljudske resurse kojima je glavna zadaća voditi brigu o zadovoljstvu svih zaposlenih.

– Radni tjedan je 36 sati, a dežurstva za doktore su od 22 do 6 sati, odnosno traju samo osam sati, i to su uglavnom pripravnosti. To znači da je doktor kod kuće i ima službeni mobitel te ga se samo zove u iznimno hitnim situacijama. Takvo dežurstvo dodatno je plaćeno. Najveći broj doktora koji odlaze upravo su oni koji žele sređene radne uvjete, bolje međuljudske odnose na radnom mjestu i općenito bolje mogućnosti za sebe i svoju obitelj. Jedina kočnica je jezik, i to samo zato što smo mi ovdje uglavnom pod utjecajem engleskog i njemačkog, i normalno da onda imamo strah od stranog, a upravo tako doživljavamo skandinavske jezike. Ono što je divno kod skandinavskih jezika je da su puno lakši i od engleskog, a pogotovo od njemačkog i onda kada kandidati nakon šest mjeseci obuke u nas polože C1 i mogu komunicirati, pisati i razumiju, budu presretni i ne mogu vjerovati da im je upravo jezik ranije budio strah – rekla je Zrinka Stanić.

Ona je angažirana direktno od skandinavskih bolnica kako bi pronašla tražene djelatnike i omogućila proces preseljenja (od organiziranja tečaja jezika, isplaćivanja stipendije dok uče jezik, pronalaženja kuće ili stana, vrtića i škola za djecu, rješavanja papirologije, preseljenja stvari, traženja posla za supružnika i slično).

Fenix-magazin/MD/Glas Slavonije

Pogledajte drugo

(VIDEO) HTIO JE ISPUNITI POSLJEDNJU ŽELJU DJEČAKU (6): U Njemačkoj poginuo 21-godišnji motorist

Mathias S. (21) je želio 6-godišnjem dječaku Kilianu koji je obolio od raka ispuniti posljednju …