Okupljanjem sudionika komemoracije u nedjelju ujutro u Ulici 18 studenoga 1991 počelo je obilježavanje 27. obljetnice stradanja toga ravnokotarskoga mjesta.
Kolona sjećanja “Poginuli u mislima i srcima”, u kojoj je nekoliko tisuća građana iz cijele Hrvatske i susjedne BiH, pripadnici braniteljskih udruga, izaslanik Predsjednice Republike načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i potpredsjednik Sabora Milijan Brkić, saborski zastupnici, ministri, predstavnici Zadarske županije, krenuli su Ulicom 18. studenoga 1991. do spomen-obilježja masovne grobnice.
Na tom će spomen-obilježju zajednički vijenac u ime svih izaslanstava položiti izaslanstvo Zajednice udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata.
Nakon toga, u Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije služit će se misa za sve stradale u Domovinskom ratu, a u 12 sati krenut će hodnja do spomen obilježja na mjesnom groblju sv. Luke gdje će se čitati imena poginulih te položiti vijenci kod spomen-obilježja za poginule u Domovinskom ratu.
U jutro 18. studenoga 1991. srpski agresor, potpomognut zrakoplovstvom bivše JNA, tenkovima i pješaštvom tzv. Kninskoga korpusa s Ratkom Mladićem na čelu počeo je krvavi pohod na Škabrnju. Nakon sloma otpora slabo naoružanih branitelja, iz podruma i kuća na najbrutalniji način istjerane su žene, djeca i starci, a samo je tog dana u Škabrnji ubijeno 48 civila i 15 branitelja.
Pokolji i progoni nastavljeni su idućih dana. Tijekom višegodišnje okupacije, sve do oslobođenja u Oluji 1995., broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava. U Škabrnji nema nijedne obitelji u kojoj netko od najmilijih nije stradao. U snažnim topničkim napadima uništeni su stambeni, sakralni i gospodarski objekti mještana tog ravnokotarskog mjesta.
Fenix-magazin/SIM/Hina
