Dario Holenda, umirovljeni hrvatski časnik, hrvatski branitelj i pripadnik jedne od najelitnijih postrojbi Hrvatske vojske legendarne 2. gardijske brigade „Gromovi“ te suradnik Fenix Magazina nedavno je odlikovan Redom hrvatskog trolista za osobite zasluge za Republiku Hrvatsku stečene u Domovinskom ratu.
Holenda kaže kako mu je iznimna čast i zadovoljstvo što je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović prepoznala njegovu mladost, trud i znanje koje je uložio u obranu Republike Hrvatske te ga u skladu s time i odlikovala, ali isto tako kako je odlikovanje koje je dobio ujedno i priznanje svim vojnicima koji su zajedno s njim izvršavali najteže zadaće tijekom brojnih borbenih operacija u obrani Domovine.
FM: Umirovljeni ste hrvatski časnik, hrvatski branitelj i pripadnik jedne od najelitnijih postrojbi HV legendarne 2. gardijske brigade “Gromovi”. Kakva su Vaša sjećanja na ratne dane?
Tu postoje dvojaki osjećaji. Miješaju se tuga i ponos: tuga i žal za poginulim suborcima, te ponos zbog izvršenja dobivene zadaće i pobjede u Domovinskom ratu. Kada se samo sjetim početnih dana obrane Domovine kada smo slabo naoružani i vojno inferiorni pružali otpor puno jačoj srpskoj agresivnoj mašineriji kako bi zaštitili naše gradove i sela od daljnjeg razaranja i kada to usporedim s operacijama “Bljesak” i “Oluja” te s ostalim završnim operacijama iz 1995. godine kada smo lomili kičmu velikosrpskom projektu u Hrvatskoj i BiH, onda se vidi koliko smo zapravo izgradili kvalitetne oružane snage koje su bile u stanju same osloboditi zemlju i donijeti mir. Jer ne smijemo zaboraviti da je Daytonski sporazum uslijedio tek nakon vojnog poraza srpskih snaga u BiH. Tek nakon što je general Ante Gotovina isključio struju Banja Luci tada su Srbi shvatili koliko je situacija ozbiljna i da su u konačnici izgubili rat.
FM:Što Vam se posebno urezalo u sjećanje iz ratnih dana?
Posebno mi je ostalo u sjećanju domoljublje i nesebičnost hrvatskih ljudi koji su tada disali kao jedan. Ostali su mi u sjećanju brojni hrvatski mladići, koji iako slabo naoružani, nisu bježali pred nadmoćnijim neprijateljem. Ta nesebičnost i požrtvovnost bila je vidljiva gotovo kod svih. Evo jedan primjer požrtvovnosti: kada smo u Oluji vodili ogorčene borbe na ulazu u Petrinju, gdje nam je u jednom trenutku bio ranjen i zapovjednik bojne Predrag Matanović, koji iako ranjen ne želi napustiti prvu crtu da bi u drugom trenutku bio ponovo ranjen od eksplozije granate u neposrednoj blizini, dovoljno govori o motivu hrvatskog vojnika i časnika.
FM:Kako ste izdržavali najteže vrijeme u ratu? Što Vam je ili tko davao snagu?
Motivirao nas je neprijatelj! Što su oni bezobzirnije napadali i rušili naša sela i gradove, što su više zločina počinili to smo mi bili odlučniji ista braniti jer nismo mogli dozvoliti zlu da nas porazi. To je zahtijevalo žrtvu svakog od nas.Naša snaga proizilazila je iz vjere u Boga i domoljublja. Ali moram priznati i da smo željeli poraziti neprijatelja koji je nanio toliko patnje i boli našem narodu.
U Hrvatskoj je učinjeno puno
FM:Nakon 23 godine od Oluje, što biste rekli, kakvu Hrvatsku imamo?
Pa gledajte, da bismo dali objektivan sud moramo pogledati od kuda smo krenuli i gdje smo danas. Hrvatska je 1990. bila dio jugoslavenske državne zajednice čija je socijalistička planska privreda doživjela kolaps, a do tada važeći totalitarni jednopartijski politički sustav predvođen Komunističkom partijom doživio slom. Danas je Hrvatska samostalna država, živimo slobodu i demokraciju. Zakonodavna, izvršna i sudbena vlast funkcioniraju na demokratskim principima. Dakle, stvoreni su preduvjeti za prosperitet. Danas je Hrvatska članica najcjenjenijih međunarodnih asocijacija EU i NATO saveza u kojima Hrvatska ima priliku realizirati svoje nacionalne interese. Učinjeno je puno! Mislim da trenutno u Hrvatskoj ima prostora za više unutarnje demokracije.Općenito mislim da je potrebno što više animirati građane za aktivnije sudjelovanje u političkom i društvenom životu. Tome služi demokracija. Moramo se naučiti tražiti od političara da poštuju našu volju, a ne da uska stranačka elita odlučuje u naše ime. Pogotovo je važno onemogućiti da političke elite post festum donose odluke za koje znaju da nemaju podršku u svome biračkom tijelu.
FM:Oluja je odlučujuća bitka hrvatske vojske i policije jer je hrvatskome narodu donijela mir i slobodu. Prema vašem mišljenju, je li Hrvatska dobila onakvu slobodu kakvu je zamislio dr. Franjo Tuđman?
Dr.Franjo Tuđman je uz hrvatske branitelje temelj hrvatske državnosti i slobode. Međutim, samo stvaranje i obrana Republike Hrvatske i nadolazeće međunarodne integracije bili su izuzetno dinamični procesi i promjene su bile brze. Sve te procese pratila je i nadolazeća globalizacija koja je donijela novu paradigmu u promišljanju i funkcioniranju svijeta i tome se Hrvatska morala prilagoditi. Tu su se pojavile brojne interesne grupe poput nevladinih udruga, javne diplomacije, građanima je omogućeno u tri klika mišem kupovati robu iz bilo kojeg dijela svijeta, omogućena je sloboda kretanja ljudi i roba diljem Europe, ljudska prava su stavljena u prvi plan. Dakle prostor slobode se u bitnome proširio, ali i donio nove izazove po pitanju nacionalne sigurnosti. Današnji svijet je puno zahtjevniji nego nekada i zato je važno imati kvalitetno školstvo ali i bitno njegovati nacionalnu svijest kako bih opstali u tim globalnim svjetskim trendovima.
FM: Što je ova Vlada napravila za branitelje?Jeste li kao branitelj danas razočarani odnosom prema braniteljima?
Nisam razočaran. Donesen je novi Zakon o hrvatskim braniteljima koji odgovara vremenu u kojem žive branitelji. Osim toga promijenjen je odnos i komunikacija vlasti prema braniteljima što je posebno važno. Predrag Matić je kao ministar omalovažavao i vrijeđao hrvatske branitelje što je valjda jedinstven primjer u politici gdje čovjek koji se treba skrbiti za svoj resor ne podnosi one za koje je odgovoran.
FM: Nakon svega što ste prošli kao hrvatski branitelj na prvoj crti bojišnice, sigurno Vas ne ostavljaju ravnodušnima srbijanske provokacije usmjerene prema Hrvatskoj, pogotovo ne u vrijeme Oluje?
Taj srbijanski politički narativ u kojem se glumi žrtva, u kojem se zamjenjuju uzrok i cilj rata s posljedicama, nerviraju svakog zdravorazumskog čovjeka. Posebice je stvar time gora što već godinama pokušavamo uspostaviti kao nekakvu komunikaciju i suradnju na političkoj razini, a onda u vrijeme hrvatskih vojnih pobjeda nastupi zahlađenje odnosa. To je samo dokaz kako u Srbiji nedostaje svijesti o vlastitoj ulozi u nedavnim ratovima na području Hrvatske, BiH i Kosova, ali i činjenica kako velikosrpska politika i dalje ima svoje uporište u političkim elitama. Toga moraju posebno biti svjesne hrvatske političke elite koje moraju dosljedno inzistirati na provedbi svih obaveza koje ima Srbija u pristupnim pregovorima s Komisijom. Ovakva Srbija koja negira svoju agresorsku ulogu u nedavnim ratovima nema što tražiti u društvu najrazvijenijih zemalja Europe.
FM: Kad se danas sretnete sa svojim suborcima, kakvi su osjećaji, razgovori, prisjećanja..
Među nama braniteljima postoji nevjerojatna povezanost.Ratna prijateljstva su neraskidiva. Ako ti je netko spašavao glavu kako da to ne cijeniš?Prisjećamo se brojnih anegdota iz rata, podviga ali gluposti koje su nam se dogodile. Uglavnom to su osjećaji dubokog poštovanja i privrženosti. Na žalost puno pričamo o umrlom suborcima jer sve više branitelja prerano umire. Prosjek smrtnosti prosječnog branitelja je negdje oko 50 godina.
FM:Koju biste poruku poslali mlađim generacijama Hrvata, pa i mladima u iseljeništvu?
Svaka generacija Hrvata morala je naporno raditi kako bi opstali. I nadolazeće generacije morat će zasukati rukave i raditi svoj posao časno i pošteno ako žele nešto stvoriti. Danas se u Hrvatskoj previše kuka iako ljudi relativno dobro žive. Znam da je ponekad teško ali trebamo ustrajati. Mladi u iseljeništvu ne bi trebali zaboraviti svoje korijene i svoj jezik. U današnjim globalnim uvjetima domovinska i iseljena hrvatska imaju prilike biti neraskidivo povezane.
Fenix-magazin/ Marijana Dokoza
Ostatak intervja s Dariom Holendom pročitajte u tiskanom izdanju Fenix Magazina na kojeg se možete i pretplatiti putem E-maila: fenix@fenix-magazin.com ili na broj telefona 0049 69 348 781 400
Podatke o pretplati možete pronaći na fotografiji ispod ili putem linka ONLINE PRETPLATA FENIX MAGAZIN
