Neki zaposlenici ne pridaju veliku važnost radnom vremenu – no gdje počinje prijevara, koje sive zone postoje i kakve su moguće posljedice?
Rano evidentiranje dolaska, izgovor poput pregleda kod liječnika ili surfanje internetom za privatne svrhe u kućnom uredu – mnogima to djeluje bezazleno. No posljedice mogu biti ozbiljne. Evo što zaposlenici moraju znati o prijevari s radnim vremenom.
Što je zapravo prijevara s radnim vremenom?
“Prijevara s radnim vremenom nastaje kada zaposlenici namjerno daju netočne podatke o obavljenom radu”, objašnjava profesor Michael Fuhlrott, stručnjak za radno pravo iz Hamburga.
To uključuje slučajeve kada se radno vrijeme bilježi bez stvarnog obavljanja posla – npr. kada netko evidentira dolazak i odlazak s posla, a zapravo nije radio. Također, korištenje uređaja za evidentiranje radnog vremena na nedopušten način ili delegiranje evidentiranja drugoj osobi spada pod prijevaru.
Sive zone i nejasne situacije
Posebno su sporne situacije kod rada od kuće i fleksibilnog radnog vremena. Kratke pauze za pušenje ili privatni telefonski pozivi često se ne evidentiraju. No koliko je toga dopušteno?
Primjerice: je li prihvatljivo popiti kavu i s kolegicom razgovarati 15 minuta o odmoru? Prema mišljenju Fuhlrotta, formalno to nije radno vrijeme, već pauza. Ipak, kako dodaje pravnica Josephine Klose, u mnogim tvrtkama su manja privatna druženja tolerirana jer doprinose boljoj radnoj atmosferi.
Mogu li i “male laži” imati posljedice?
Da – sudovi ne uzimaju olako prijevaru s radnim vremenom. I manji prekršaji mogu narušiti povjerenje i dovesti do otkaza.
U jednom slučaju u Kölnu, kontrolor u javnom prijevozu je tijekom evidentiranog radnog vremena obavljao privatne poslove. Osim što je dobio izvanredni otkaz, morao je platiti gotovo 20.000 eura detektivskih troškova koje je poslodavac potrošio kako bi ga razotkrio (presuda LAG Köln, 11.2.2025 – 7 Sa 635/23).
Mora li svaka prijevara završiti izvanrednim otkazom?
Ne nužno. Moguće su i druge mjere: opomena, redovni otkaz ili čak zahtjev za naknadom štete. U težim slučajevima moguća je i kaznena odgovornost zbog prijevare ili krivotvorenja dokumenata, iako se to rijetko događa.
Tko mora dokazati prijevaru?
Poslodavac mora dokazati da je zaposlenik počinio prijevaru, objašnjava Klose. Dokazi mogu uključivati: svjedoke, tehničke zapise, video snimke i sl.
Smije li poslodavac nadzirati zaposlenike?
Ne bez povoda. Nadzor (npr. detektivi ili softver za praćenje aktivnosti) je dopušten samo ako postoji opravdana sumnja u teži prekršaj. Otvorena i transparentna evidencija radnog vremena – uključujući tehnička rješenja – dopuštena je i poželjna, kaže Fuhlrott.
Što ako je greška bila nenamjerna?
Nenamjerne pogreške (npr. zaborav evidentiranja pauze) obično ne dovode odmah do posljedica. Bitno je je li bilo namjere i kako zaposlenik reagira kada se pogreška otkrije. Otvorena komunikacija i korekcija igraju ključnu ulogu.
Primjer: tko drugi put “zaboravi” evidentirati pušačku pauzu, morat će sudu vrlo precizno objasniti zašto to nije bila namjerna obmana.
Fenix-magazin/IK
