Njemački gradovi i općine imaju, prema podacima svojih krovnih udruga, sve teže pronaći adekvatan smještaj za izbjeglice. Traže pomoć vlade u Berlinu, javlja dpa.
“Mnogi gradovi i općine na granici su svojih mogućnosti kada je riječ o stambenom zbrinjavanju izbjeglica i prognanika”, rekao je u utorak Gerd Landsberg, čelnik Unije gradova i općina za dnevnik Handelsblatt.
Prema njegovim riječima, za smještaj se iznajmljuju i hotelske sobe, a privremeni smještaj organiziran je u sportskim dvoranama, ali i u napuštenim objektima u komercijalnim zonama.
Izbjeglice iz Ukrajine ne moraju tražiti azil
“To više ne može ići unedogled”, rekao je Landsberg, naglasivši da “vlada konačno mora tu temu proglasiti prioritetom”.
Od 2016. nije toliko ljudi zatražilo azil u Njemačkoj kao prošle godine. Prema podacima njemačke Uprave za migracije i izbjeglice, nešto manje od 218.000 prvi je put podnijelo zahtjev za zaštitu. To je gotovo 47 posto više nego 2021.
Oko milijun izbjeglica iz Ukrajine kojima je Njemačka pružila utočište ne mora tražiti azil. Na temelju direktive Europske unije odmah dobivaju privremenu zaštitu.
Scholz pozvan na reakciju
I predsjednik Skupštine njemačkih okruga, Reinhard Sager, traži akciju. Prema njegovom mišljenju, krajnje je vrijeme za “krizni sastanak” s kancelarom Olafom Scholzom.
Sager kaže i da je u okruzima već nekoliko puta probijen limit opterećenja zbog primanja izbjeglica. “Situacija na terenu nije jednostavna, dovodi u pitanje i društvenu koheziju”, rekao je Sager za Handelsblat.
Sager se zauzeo i za ograničavanje daljnjeg useljavanja migranata. Vanjske granice EU-a moraju biti zaštićene i readmisiju treba značajno povećati, rekao je Sager, komentirajući posebice dolazak izbjeglica iz Sirije i Afganistana.
Najviše tražitelja azila u Njemačkoj prošle godine bilo je iz te dvije zemlje, kao i iz Turske i Iraka.
Fenix-magazin/SČ/dpa
