Njemački mediji gotovo svakodnevno izvještavaju o nasilju, ubojstvima, silovanima, napadima koje su počinili najčešće Afganistanci. Pozivajući se na policijske izvore, portal Nius.de upozoravaju kako u Njemačkoj vlada zabrinjavajuća situacija jer su Afganistanci posebno nasilni, upotrebljavaju noževe, lažu o godinama i identitetu pa je teško doznati tko su doista.
Najnoviji slučaj koji je šokirao Njemačku je ubojstvo 15-godišnje tinejdžerice koju su ubili roditelji jer im se nije sviđao njezin način života. Djevojka, njezin otac (39) i majka (34) državljani su iz Afganistana. Prve istrage ukazuju na “ubojstvo iz časti”.
Žrtvin otac iz Wormsa imao je kriminalni dosje
Jedno je sigurno: osumnjičeni Afganistanac za kojeg se kaže da je ubio svoju 15-godišnju kćer je i ranije bio pod istragom. Protiv oca se vode tri kaznena postupka u državnom tužiteljstvu u Zweibrückenu, uključujući i za tjelesne ozljede i prekršaje prema Zakonu o zaštiti od nasilja. Ovo potonje također uključuje kaznena djela nasilja u obitelji.
Portal NIUS.de pozabavio se statistikom i zločinima te je naveo tek nekoliko zločina koji su se dogodili u posljednje vrijeme u Njemačkoj, a koje su počinili Afganistanci.
Ozbiljno nasilje nožem u Saskoj-Anhalt i Bavarskoj
U petak je Afganistanac napao tri osobe nožem tijekom privatne nogometne zabave u Wolmirstedtu u Saskoj-Anhaltu . Dvije osobe su teško ozlijeđene. Prije napada Afganistanac je već ubio sumještanina u naselju. Policija je upucala napadača dok se spremao napasti i njih. Doznalo se da je 27-godišnji S. došao u Njemačku kao izbjeglica često stvarao probleme.
Samo dan kasnije, u subotu, 17-godišnji Afganistanac je u Klenzparku u Ingolstadtu izvukao nož i izbo 24-godišnjaka. Osumnjičenik je pobjegao, a policija ga je uhitila nekoliko sati kasnije. Žrtva je s teškim ozljedama prevezena u bolnicu i morala je biti podvrgnuta hitnoj operaciji. I žrtva je Afganistanac.
Islamizam je isprepleten sa zločinima brutalnosti
Krajem lipnja, Afganistanac Sulaiman Ataee dospio je na nacionalne naslovnice: 26-godišnjak je nožem napao islamskog kritičara Michaela Stürzenbergera na tržnici u Mannheimu . Napadač je ranio ukupno šest osoba. Policajac Rouven L. (26) kasnije je preminuo od ozljeda u predjelu vrata i glave koje mu je nanio Ataee.
Istražitelji su brzo identificirali islamistički motiv zločina: Sulaiman Ataee, koji je došao u Njemačku 2013. kao maloljetna izbjeglica bez pratnje i godinama je mogao živjeti u ovoj zemlji unatoč tome što mu je odbijen zahtjev za azil, navodno se radikalizirao. Susjedi su izvijestili o Ataeejevim pokušajima da ih uvjeri da prijeđu na islam. Čak im je pokušao darovati Kuran. Tragovi na internetu pokazuju da je Ataee ne samo koristio propagandni materijal ISPK-a i Al-Qaide, već ih je i širio.
U Frankfurtu napao ženu koja je sjedila na klupi
Manje od dva tjedna kasnije došlo je do brutalnog napada nožem na glavnom šetalištu u Frankfurtu gdje je 19-godišnji Afganistanac nožem izbo 41-godišnju Ukrajinku koja je sjedila na klupi u parku. Prema trenutnom stanju istrage, žena je navodno slučajna žrtva; Počinitelj, Mohammad Zaman A., navodno živi u Njemačkoj gotovo devet mjeseci i ima boravišnu dozvolu. Nedavno je navodno živio u azilu u Ladenburgu u Baden-Württembergu. Postoji li u ovom slučaju islamistički motiv predmet je istrage koja je u tijeku.
Uvijek problemi s određivanjem godina
Iz policijskih izvora, doznaje portal Nius.de, doznaje se kako osim brutalnosti zločina i česte upotrebe noževa, istražitelji konstantno nailaze na fenomen kada se bave afganistanskim počiniteljima: nejasni identiteti i lažne izjave o dobi.
– Posebno kad se radi o maloljetnicima i adolescentima, teško je provjeriti dob potencijalnih osumnjičenika, rekao je policijski izvor za NIUS.
Kako bi se odlučilo hoće li se kazneno pravo za maloljetnike primijeniti na ubojstvo i ubojstvo iz nehaja, u slučaju sumnje važno je znati ima li netko 17 ili 25 godina.
– Nekoliko maloljetnih izbjeglica bez pratnje odrasle su osobe koje borave u Njemačkoj s lažnim podacima o svojoj dobi i identitetu, kažu policijski izvori.
Ova saznanja iz policijskih krugova vraćaju sjećanja na slučaj ubojstva Mie V. iz Kandela iz 2017. godine. Tada je afganistanski izbjeglica Abdul D. nožem ubio 15-godišnjakinju u drogeriji. Slučaj je izazvao užas diljem zemlje i istaknuo neadekvatan proces utvrđivanja dobi za izbjeglice iz Afganistana: Na temelju dobi navedene u postupku azila, vlasti su pretpostavile da je Abdul D. imao 15 godina u vrijeme zločina. U konačnici je, međutim, liječničkim nalazom utvrđeno da je počinitelj u vrijeme zločina vjerojatno imao između 20 i 21 godine, ali najmanje 17.
Kako prenosi Rheinpfalz.de , sumnja se i na stvarnu dob ubijene 15-godišnjakinje koja je pronađena na obalama Rajne u Wormsu. Pozivajući se na izvore koji su poznavali obitelj, Nuis.de piše: “Mlada je žena zapravo bila starija, ali se pretvarala da je mlađa.”
Dvostruki identiteti i različito pisanje afganistanskih imena također predstavljaju izazov za sigurnosne vlasti. Napadač iz Mannheima nosio je i prezime Ataee, kako ga vlasti znaju, i prezime Atai, koje je i sam koristio na društvenim mrežama i internetu.
Samo Iran i Pakistan imaju više Afganistanaca od Njemačke
Ono što se čini zabrinjavajućim jest da se broj Afganistanaca koji žive u Njemačkoj povećao sa 67.000 na 419.000 između 2013. i 2023. godine. To odgovara povećanju od 535 posto u roku od deset godina. To Njemačku čini zemljom s najvećim afganistanskim iseljeništvom u Europi; Samo države Iran i Pakistan trenutno imaju više afganistanskih državljana nego Njemačka.
Velika zastupljenost Afganistanaca u teškim zločinima
U policijskim kriminalističkim statistikama jasna je prevelika zastupljenost Afganistanaca u teškim zločinima. Na svakih 100.000 stanovnika, Afganistanci čine 80 osumnjičenih za slučajeve silovanja – deset puta više od njemačkih državljana. Statistika za napade nožem još je jasnija: statistika za Afganistance je 20 napada nožem na 100.000 Afganistanaca; Nijemaca je više od 20 puta manji.
Prošli tjedan, kancelar Olaf Scholz (SPD) izjasnio se u korist deportacija u Hindukush. Zastupnici CDU-a i AfD-a također su požurili sa zahtjevima za deportacije u Afganistan. Prema istraživanju koje je za BILD proveo institut za istraživanje mišljenja Insa, 93 posto Nijemaca podržava protjerivanje u Afganistan. A vladajući talibani već su se pokazali otvorenima za prihvaćanje odbijenih tražitelja azila iz Njemačke natrag u njihovu domovinu. U poruci koju je objavilo afganistansko ministarstvo vanjskih poslova kaže se “nada” da se Njemačka i Afganistan “mogu udružiti putem diplomatskih kanala kako bi osigurali prava građana kako afganistanski državljani ne bi doživjeli neizvjesnu sudbinu”.
Fenix-magazin/MD
