Tijekom boravka u Mainzu, sisački biskup Vlado Košić udijelio je sakrament sv. Krizme, a na sv. misu su došli i brojni Hrvati čija djeca taj dan nisu primala sveti sakrament. Došli su tek kako bi čuli i vidjeli uživo biskupa Košića. Tom prigodom, biskup je mladima poručio kako trebaju živjeti kao kršćani, te kako im vjera ne smije biti samo običaj.
– Vi imate tu povlasticu da ste dio njemačkog društva, ali ste i dio hrvatske katoličke tradicije. Njegujete kulturu i nacionalnu pripadnost i identitet zemlje iz koje dolaze vaši roditelji, vaši preci i čuvate svoje hrvatske korijene. To je nešto jako dragocjeno i nešto čega se ne smijete sramiti. To je vaša prednost – kazao je biskup, spominjući se i mladih ljudi koji odlaze iz Hrvatske, rekavši kako je ta činjenica tužna i porazna za našu Domovinu.
U svezi te konstatacije, na početku razgovora za Fenix Magazin upitali smo biskupa Košića za njegovo mišljenje o sve većoj apatiji u Hrvatskoj iz koje odlaze mladi i školovani ljudi te kako je moguće da se to dogodilo državi i narodu koji je bio toliko ujedinjen u Domovinskom ratu i ginuo za svoju slobodu?
– Moguće je zato što smo mi ipak nerazvijeno društvo u odnosu na Zapad. Ostvarili smo sve te svoje težnje, stvorili svoju neovisnu državu, ona je međunarodno priznata, članica Ujedinjenih naroda, Europske unije i NATO-a i sad su se otvorile granice tih zapadnoeuropskih naroda čega smo i mi dio. Imamo slobodu kretanja i zato je to prilika za naše mlade. A kad ti mladi ljudi usporede situaciju kod kuće gdje imaju ili male zarade ili nemaju dugo posla, čekaju, neizvjesno im je kako će se i gdje zaposliti i od čega će živjeti, i Njemačku u kojoj se pozivaju i nude poslovi, traže se ljudi od struke i ne samo fizički radnici, kao što je bilo na početku 60-tih i 70-tih godina, onda odluče otići. Tadašnja Jugoslavija je bila čak i sretna da ima što manje Hrvata u državi. Sad je drugo. Nama je odlazak Hrvata u tuđinu nesreća. Nesreća je da sve veći broj mladih, sposobnih, školovanih ljudi traži svoju sreću po svijetu, u Njemačkoj i dalje. Nadam se da će se taj proces zaustaviti. Znam osobno iz nekih primjera da se svi mladi nisu baš snašli u tom svijetu i obitelji koje su čitave nekad krenule, vratile su se kući. Mislim da imamo kapaciteta i potencijala u Hrvatskoj, samo da ih nismo aktivirali.
FM: Zašto je to tako?
Zbog neuspješnih i neodgovornih političkih elita koje su se mijenjale posljednjih dvadesetak godina i nisu stvorile uvjete. Bavile su se samo sobom i svojim interesima, a nisu stavile na prvo mjesto interese ljudi, pogotovo mladih ljudi da im se omoguće radna mjesta, da se bore za svoj narod, da narodu bude bolje, da ljudima bude moguće živjeti i opstati u svom kraju. Tu se nisu stvari dobro posložile. Pa i u samom tom krugu europskih naroda u kojem smo već četiri godine nismo se puno okoristili jer smo, čini se, nesposobni. Nisu se našli pravi ljudi koji bi se borili za interese svoga naroda, nego koji su se više bavili sami sobom, svojim položajem, mjestima, političkim utjecajima. Možemo reći i da je u državi prisutna i korupcija i mnoge nezakonitosti. Naše je društvo, nažalost, devastirano puno prije nego u samom Domovinskom ratu. Ono je devastirano već 45-te kada je masovno bilo uništeno zdravo tkivo hrvatskoga naroda, a velik dio te populacije koja je samo zato što nije bila dio te komunističke revolucije i partizanskog pokreta bila likvidirana. Tada nije bilo ni pluralizma ni demokracije, nego su oni koji su bili oporba jednostavno uklonjeni s lica zemlje. To je tragično, jer te se posljedice još i danas osjećaju. A onda i ta 50-godišnja vladavina te strahovlade i terora i dirigirane ekonomije, svega onoga što je nosio taj socijalistički i komunistički sustav… Domovinski rat bio je teška kušnja koju jesmo prevladali, tad se jesmo ujedinili, ali nismo raščistili zapravo sa svom tom tragičnom i zločinačkom prošlošću. I danas osjećamo da se te politike još uvijek nisu oslobodile tih tereta. Taoci smo svega toga i mi danas pa je mladim ljudima teško planirati i ostvarivati perspektivu za život u domovini.
U Hrvatskoj jugokomunistički ostaci još uvijek drže poluge društva, kazao je nadalje biskup Košić za Fenix Magazin.
No, što je rekao o toj temi, kao i o cijeloj političkoj situaciji danas u Hrvatskoj, o premijeru Andreju Plenkoviću, o njegovoj politici te razlozima zašto ga je kritizirao ali i o hrvatskim iseljenicima i njihovu položaju, pročitajte u tiskanom izdanju Fenix Magazina koji je u prodaji kao dvobroj za srpanj i kolovoz u Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji i Luxembourgu…
Fenix-magazin/Marijana Dokoza
