Hrvatski predstavnici iz Crne Gore danas su kod franjevačkog ratnog skloništa u Širokom Brijegu zapalili svijeće i pomolili se za pobijene hercegovačke franjevce. Goste iz Crne Gore dočekao je fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«.
Počast ubijenim franjevcima odao je Adrijan Vuksanović, zastupnik u Skupštini Crne Gore i predsjednik Hrvatske građanske inicijative, jedine stranke Hrvata u Crnoj Gori. U izjavi za portal Jabuka.tv Vuksanović je kazao da rado dolazi u Široki Brijeg i Međugorje, a mjesto stradanja širokobrijeških franjevaca na njega je ostavilo snažan dojam. »Često hodočastim, tako sam i danas hodočastio na ovo posebno mjesto, i prvi put kad sam bio na mjestu stradanja fratara tada sam kazao onima s kojima sam došao “Mene je ovdje strah”. Danas ponovno kažem da je mene ovdje strah, ali to nije strah od tuđeg i dalekog, to je strah pred otajstvom jedne žrtve. Hrvatski narod sazdan je na otkupiteljskoj žrtvi i fratara koji su ovdje mučki pobijeni, i blaženog kardinala Alojzija Stepinca, i blaženog Miroslava Bulešića, i Drinskih mučenica, i svih znanih i neznanih koji su se žrtvovali za katoličku vjeru i podnijeli mučeništvo radi svog hrvatskog imena. Zbog toga sam danas ovdje, da hodočastim. Ne da molim za širokobriješke fratre, već da molim njih za sebe, za zajednicu, za Hrvate u Crnoj Gori i diljem svijeta«, izjavio je Adrijan Vuksanović. Podsjetio je da su se slični zločini dogodili i u Kotorskoj biskupiji kojoj pripada, a da je dužnost svih, pa i mlađih naraštaja, da šire istinu o tome. »Ovaj zločin bio je sustavno zataškavan. U našoj Kotorskoj biskupiji dogodila su se tri zločina gdje su tri svećenika na pravdi Boga ubijena, naša biskupija je također mučenička. U posljednje vrijeme se sve više zna o tim zločinima i to je nešto što je dobro. Mi koji smo svjesni vrijednosti te otkupiteljske žrtve za hrvatski narod pozvani smo širiti tu istinu«, rekao je Vuksanović.
S tragičnim događajima iz Drugoga svjetskog rata i poraća goste iz Crne Gore upoznao je vicepostulator fra Miljenko Stojić. U izjavi za naš portal fra Miljenko je istaknuo poseban značaj 80. obljetnice ubojstva hercegovačkih franjevaca, ali i izrazio zadovoljstvo načinom na koji zajednica, pa i vlast, pristupa ovim događajima. »Svaka obljetnica nosi u sebi nešto posebno i svi koji tada nazočimo sjećamo se onoga što je bilo. Mi koji smo stariji sjećamo se kako smo kao djeca dolazili ovdje pa gledali to nešto u samostanskom vrtu, pitali starije o čemu se tu radi, a oni bi nam nešto promrmljali, nešto bi nam kazali, nešto ne bi. Sada kao odrasli, točno znamo što je bilo. Zadovoljan sam kako naš narod prilazi svemu ovome. U nedjelju je ovdje bila Hodnja sjećanja, vjernici su od spomenika svojim ubijenim u okolnim mjestima Širokog Brijega hodočastili sve do ratnog skloništa, a jedna skupina je i trčala od Crnih Lokava koje su 16 kilometara udaljene i ovdje se pomolili. Zastave su tu bile, i crkvene i hrvatske, dakle potpuno smo svjesni tko smo i što smo«, istaknuo je fra Miljenko, a ističe i kako je zadovoljan pristupom vlasti u nastojanjima da se sačuva spomen na sve ove tragične događaje. »Možda će se netko iznenaditi, ali ja sam zadovoljan i pristupom društvenih vlasti. Mi u BiH kažemo da imamo državu, a ustvari države nema, ima samo okvir. No, što je tu je. U svim društvenim vlastima uvijek se nađe više pojedinaca koji unatoč i nesklonim državnim zakonima čine sve što je u njihovoj moći da se sačuva spomen, ne samo na fratre, nego i na narod Božji. Najveći dokaz svemu tome je naš Memorijalni centar Groblje mira na Bilima. Da nije svjesnih pojedinaca u vlasti, ali naravno i u narodu, on nikada ne bi niknuo i nikada se ne bismo gore mogli moliti«, kazao je fra Miljenko Stojić.
Uočnica 80. obljetnice hercegovačkih franjevaca
U četvrtak, 06. veljače, je u samostanskoj crkvi Uznesenja BDM na Širokom Brijegu nastavljen molitveni program »Dana pobijenih hercegovačkih franjevaca« u prigodi uočnice 80. obljetnice njihova ubojstva.
Molitva krunice uobičajeno je započela u 17.30, a predvodili su je trećari. U 18.00 uslijedila je sv. misa koju je predslavio fra Dane Karačić, župni vikar na Širokom Brijegu. Sa Širokog Brijega su inače devetorica ubijenih hercegovačkih franjevaca. To su fra Viktor Kosir, fra Stanko Kraljević, fra Tadija Kožul, fra Nevinko Mandić, fra Stjepan Naletilić, fra Ivo Slišković, fra Branko Šušak, fra Andrija Topić i fra Valentin Zovko. Široki Brijeg, pak, u Drugom svj. ratu i poraću broji 2.189 žrtava.
Fra Dane je s puno osjećaja propovijedao i sjećao se dana kada se zlo nadvilo nad Širokim Brijegom. »Dana 7. veljače 1945. zlo apokaliptičkih razmjera zahvatilo je Široki Brijeg, a onda poput tsunamija zahvatilo cijelu Hercegovinu i sav hrvatski narod. Partizanski zlikovci uništili su na Širokome Brijegu sve što su mogli uništiti, zapalili sve što se moglo zapaliti i na koncu, bez suda i sudišta, hladnokrvno pobili njegove fratre, njih sveukupno trideset. Zločin kakav povijest nije zapamtila. Apokaliptični dani. Nema više Širokoga Brijega i svega onoga što se uza nj vezivalo. Mislili su tako zločinci. Kakva zabluda! Samo tjedan dana kasnije obezglavljena je naša Provincija. U Mostaru isti zlikovci ubili su provincijala, gvardijana i još petoricu braće. Gotovo da i nema župe, pogotovo ne kraja, u kojemu škrta hercegovačka zemlja nije natopljena nevinom krvlju naših mučenika – fratara. Njih 66 svjedoka vjere od Širokoga Brijega do Bleiburga, svojom mučeničkom smrću, sa znanim i neznanim grobovima, posvetili su ovu zemlju i ovaj narod. Kao fratre slična je zla kob zahvatila cijelu Hercegovinu. Može se reći da nije bilo kuće u kojoj, na isti ili sličan način, nije stradao jedan ili više članova, i to uglavnom u cvijetu mladosti. Poput nevidljive magle tuga se uvukla u sve pore života u Hercegovini. Mučni, puni straha i neizvjesnosti bili su ti tegobni dani. Činilo se da je sve bespovratno nestalo. Idejni začetnici i izvršitelji tih strašnih zločina mislili su da su konačno istrijebili one koji su smetali njihovu putu u “svijetlu budućnost”. Stoga su trijumfalno nastavili zlosilje nad nemoćnim i obespravljenim pukom. Međutim, nisu znali ili nisu s tim računali, da su na sličan način razmišljali i oni koji su raspevši Isusa na križ mislili da su na Kalvariji zauvijek razapeli ne samo njega, nego i sve ono što je on naučavao i činio. Na isti način razmišljali su i njegovi prijatelji i neprijatelji. Ali svjetlo uskrsloga Krista zasjalo je još jače. I to se njegovim sljedbenicima ponavljalo kroz svu povijest. Tako je bilo i na Širokome Brijegu. Iz krvi njegovih fratara i ranjene crkve, iz pepela spaljene gimnazije i kulturnoga blaga, u kojima su oni ostavili neizbrisivi pečat i duboko usađeni korijen, niknuo je novi život kojega nikakvo ljudsko zlosilje nije moglo izbrisati ni iščupati. Malo po malo nicao je novi Široki Brijeg. Ranjena crkva dobila je novi sjaj, gimnazija opet daje nove naraštaje đaka, a mladice novih duhovnih zvanja klijale su obilato po cijeloj Hercegovini«, naglasio je fra Dane.
Pod sv. misom pjevao zbor Sv. Ivana Krstitelja iz područne crkve u Knešpolju pod ravnanjem Marka Salavarde.
Dodijeljene su i nagrade za uzrast odrasli. Prva nagrada otišla je u ruke Ivana Lasića za rad »Jesenja žalopojka; Da je nebo drukčije htjelo«. Druga nagrada pripala je Mateji Zorić za djelo »Rekvijem za generaciju«. Treću nagradu osvojila je Matea Kožul za pjesmu pod nazivom »1945.«. U prosudbenom povjerenstvu za ovogodišnji natječaj bili su: vicepostulator fra Miljenko Stojić, predsjednik DHK HB Ivan Baković, prof. Mirela Lovrić, glazbenik Franjo Kraljević, mag. grafike Ana Ivanković i djelatnica u Vicepostulaturi Lucijana Kožul.
Vicepostulator fra Miljenko Stojić pozvao je sve na sutrašnju Obljetnicu kada molitveni program počinje u 16.00 ispred ratnog skloništa, nakon toga ide procesija prema crkvi. Molitveni program predvodit će mostarsko-duvanjski biskup mons. Petar Palić, a uz HR Široki Brijeg prenosit će ga više medijskih kuća.
Fenix-magazin/MD/Vicepostulatura
