Politički netalentirani Bernardić se na kraju kampanje, u jednom od sučeljavanja s Plenkovićem, odlučio za Tita, a on sasvim sigurno, u 21. stoljeću u demokratskoj državi i Europi nije karta na koju bi igrao iole ozbiljan političar
Piše: Silvana Oruč Ivoš
Andrej Plenković i HDZ uvjerljivo su pobijedili na netom okončanim Parlamentarnim izborima. Ostvarenih 66 mandata ujedno je i jedan od najboljih rezultata HDZ-a u stranačkoj povijesti, pa Plenković itekako ima razloga za trijumf. Kao što su iz HDZ-a najavljivali tijekom predizborne utrke, buduću koaliciju sastavit će s HDZ-u srodnim strankama i srodnim političkim opcijama; Pupovčevim SDSS-om, dosadašnjim partnerom HNS-om, Čačićevim Refomistima, te ostatkom manjinskih zastupnika.
Značajno niska izlaznost
Pri analizi Parlamentarnih izbora, ne treba zanemariti nekoliko važnih faktora koji su – unatoč predizbornim istraživanjima koja su sugerirala drukčiji ishod – doveli do uvjerljive pobjede HDZ-a. Prvi faktor je značajno niska izlaznost (46,9 posto), pri čemu je za razliku od drugih političkih stranaka, HDZ uspio u najvećoj mjeri mobilizirati svoje poslovično disciplinirane i sigurne birače, koji su unatoč činjenici da se izbori održavaju usred ljeta – izašli na izbore. Drugi utjecajni faktor je svakako korona kriza, koja je pokazala volju velike većine birača da svoje povjerenje daju HDZ-u, priznajući time izvrsno snalaženje tijekom prvog vala epidemije, kada je Stožer odradio više nego solidan posao. Tu tezu potvrđuje i činjenica da je ministar zdravstva Vili Beroš dobio uvjerljivo najveći broj preferencijalnih glasova, čak tri i pol tisuće glasova više nego Plenković.
Ipak, unatoč sjajnim postotcima, ne treba zanemariti činjenicu da je HDZ u zadnje četiri godine Plenkovićevog mandata izgubio oko 80.000 glasova, odnosno toliko je manje glasova dobio u odnosu na izbore 2016. godine. I te je godine, u odnosu na Parlamentarne izbore 2015. kada je na čelu HDZ-a bio Karamarko, HDZ izgubio oko 75.000 glasova, što potvrđuje tezu da je odmakom na centar, HDZ izgubio svoje značajno domoljubnije krilo. Zanimljivo je vidjeti gdje su otišli nezadovoljni HDZ-ovi birači?! Podršku su mahom dali Domovinskom pokretu Miroslava Škore koji je osvojio respektabilnih 16 mandata, što je vrhunski rezultat s obzirom da se Domovinski pokret ustrojio tek koji tjedan ranije, te s obzirom da je veliki broj kandidata široj publici bio potpuno nepoznat. Domovinski pokret zapravo je dobio bjanko povjerenje značajnog broja HDZ-ovih nezadovoljnih birača, koje će tek u budućem djelovanju, pa i kroz Sabor, trebati opravdati.
Drugi dio nezadovoljnih HDZ-ovih birača, posebice konzervativnijeg dijela, otišao je Mostu, koji je s osam mandata također svojevrsno iznenađenje ovih izbora. Iako se prije samo kojih par mjeseci činilo da Most može biti sretan ako osvoji i dva mandata u Hrvatskom saboru, jasnim vrijednosnim pozicioniranjem i jasnim principijelnim opredjeljenjem protiv svih vidova korupcije i klijentelizma, te dolaskom svježih i jakih snaga, uglednih sveučilišnih profesora, Marije Selak Raspudić i Nine Raspudića, Most je privukao veliki broj mladih visokoobrazovanih konzervativnih birača. Most već ima ozbiljno parlamentarno iskustvo, te ovaj saborski mandat morali bi iskoristiti za još jače pozicioniranje i jačanje stranke.
Najveći gubitnik izbora je SDP i njegova Restart koalicija
Najveći gubitnik izbora je SDP i njegova Restart koalicija sa 41 mandatom. Potpuno nemušta kampanja u čijim su prvim redovima likovi poput Anke Mrak Taritaš ili Krešimira Beljaka, bili su sigurna karta za put u propast. Restart ništa nije ponudio svojim biračima, osim traženja fašista i ideoloških otrcanih falsifikata, a toga je valjda svima dosta. Politički netalentirani Bernardić se na kraju kampanje, u jednom od sučeljavanja s Plenkovićem, odlučio za Tita, a on sasvim sigurno u 21. stoljeću u demokratskoj državi i Europi, nije karta na koju bio igrao iole ozbiljan političar. Zato ne treba čuditi da je ogroman dio birača Restarta, njih čak 220.000, u najvećem broju ostao kod kuće, odnosno dali su glas lijevoj platformi Možemo, koja je s Radničkom frontom osvojila 7 mandata. I oni su se u relativno kratkom roku uspjeli profilirati kao opcija koja će rješavati radnička prava, ali i probleme potresom pogođenih Zagrepčana.
Ovakav sastav oporbe mogao bi dati težinu novom sazivu Hrvatskog sabora, a da budućoj Vladi HDZ – SDSS, unatoč čvrstoj koaliciji i sigurnoj većini neće biti jednostavno, pokazuje i lakoća kojom su odbili telefonske pozive Plenkovićevih tajnica kojima su ih pokušali dovući na razgovore u „četiri oka“ i bez predloženih tema sastanka. Njihova poruka je jasna. Plenković je, bez obzira na olakotne okolnosti kao što je mala izlaznost i korona kriza, dobio veliko povjerenje birača i od njega će se očekivati da odradi posao kako spada, a ne da teret prebacuje na one koji u konačnici neće moći odlučivati.
Fenix-magazin/Silvana Oruč Ivoš
Želite li se pretplatiti na tiskano izdanje hrvatsko-njemačkog mjesečnika Fenix Magazin, možete to učiniti:
putem e-maila: revelin.media@gmail.com
telefonom: +49 (0) 69 34 878 1400
faksom: +49 (0) 69 34 878 1409
ili putem linka ONLINE PRETPLATA