U sporu oko dodatnog primanja tzv. građanskog dohotka (Bürgergeld) za nezaposlene i socijalno ugrožene, čelnici demokršćana (CDU) i socijaldemokrata (SPD) približavaju stavove za mogući kompromis.
“Moramo stvoriti poticaje za brzi povratak na tržište rada”, rekao je čelnik CDU-a Friedrich Merz u subotu na Njemačkom danu mladih Unije održanom u Fuldi. Čelnica SPD-a Saskia Esken najavila je u subotu u izjavi za “Tagesspiegel” kako će „biti dobar kompromis u odboru za posredovanje“. Istodobno, glavni tajnik FDP-a Bijan Djir-Sarai izjavio je za Njemačku tiskovnu agenciju (dpa) u Berlinu kako je „uvjeren da se može postići brz dogovor o dohotku građana ako Unija (demokršćani) sudjeluje objektivno i orijentirano na rezultate u pronalaženju zajedničkog rješenja“.
Merz je pozvao „Semaforsku“ koaliciju na ustupke: “Očekujemo da ova Vlada napravi korak, i to veliki korak prema nama, ako želimo u idućih nekoliko dana i tjedana pronaći zajedničko rješenje za taj takozvani građanski dohodak“, izjavio je Merz koji je prije tjedan dana u intervjuu rekao kako su „kompromisi teški“. Šef CDU-a sada naglašava kako Unija vodi razgovore na tu temu posebice sa socijaldemokratima kako bi se “ipak nešto učinilo s ovom zbrkanom reformom”. Merz je podmlatku CDU/CSU-a u Fuldi ponovio da ne smije biti počeka i da se – “ako treba” – moraju uvesti sankcije. “Savezni ustavni sud je nama, kao zakonodavcima, tu dao vrlo malo prostora”, priznao je Merz.
Godine 2019. sud je ozbiljno ograničio praksu sankcioniranja Zavoda za zapošljavanje nakon godina kritika, primjerice od strane SPD-a i ljevice. Odlučeno je da su mjesečna smanjenja od 60 posto ili više nespojiva s Temeljnim zakonom i da se mjesečne naknade mogu smanjiti samo do 30 posto ako primatelji Hartza IV ne ispunjavaju svoje obveze, prenosi dpa.
Potpredsjednik Slobodnih demokrata (FDP) Johannes Vogel naglasio je kako “građanski dohodak ima snažnu liberalnu jezgru“ te da je „snažniji poticaj za rad i učinak za one koji su pogođeni, rekao je Vogel u izjavi za Njemačku tiskovnu agenciju. Vogel je objasnio: “S građanskim dohotkom želimo omogućiti onima koji su pogođeni da zarade više nego što zarađuju danas, rekao je Vogel dodajući kako im to povećava šanse za napredovanje i time se njihov trud više isplati. Dodao je kako je pogrešno “podići samo standardne stope, a sve ostalo ostaviti kao danas s Hartz IV”.
Ministar rada Hubertus Heil (SPD) nije dobio većinu u Bundesratu za zakon o temeljnom dohotku. Ove srijede posrednički odbor Bundesrata i Bundestaga trebao bi sklopiti kompromis. Kako se doznaje iz koalicije, neformalni razgovori su u punom jeku.
Zastupnik u Bundestagu Bijan Djir-Sarai iz FDP-a je kazao kako su “Slobodni demokrati već jasno dali do znanja da su otvoreni za konstruktivne prijedloge Unije.
Kancelar Olaf Scholz (SPD) optužio je Uniju i Merza za zadršku u socijalnoj politici. “Bilo je “nezgodno” što Unija nije nijednom podigla ruku kada je glasovala za višu minimalnu plaću u Bundestagu, rekao je Scholz na stranačkoj konferenciji SPD-a u Friedrichshafenu. I čelnica SPD-a Saskia Esken je u Friedrichshafenu je optužila CDU i CSU za dezinformacije. -Ako Sindikat tvrdi da se rad više ne isplati ako se povećaju standardne stope, to je “lažna vijest”, kazala je Esken.
Stručnjak za tržište rada iz Instituta njemačkog gospodarstva (IW) Holger Schäfer kritizirao je u subotu planirano “razdoblje povjerenja” u “Rheinische Postu”. -Time se šalje signal da nezaposleni mogu uzeti vremena za traženje posla. U “razdoblju povjerenja”, prvih šest mjeseci primanja naknade, više ne bi trebalo biti moguće smanjivanje naknade ako netko, primjerice, nije napisao molbu ili pohađao tečajeve protivno ugovoru. S druge strane, u početku bi trebale biti moguće i sankcije za višestruki nedolazak na termine u Zavodu za zapošljavanje.
Kao što je Fenix-magazin ranije pisao, “građanski dohodak” se sastoji od dijela koji pokriva troškove života, dijela koji pokriva troškove smještaja i dijela koji uzima u obzir druge osobe koje žive s podnositeljem zahtjeva u zajednici koja ostvaruje prava. Visina naknade građana ovisi o prihodima i imovinskom stanju. Pravo na građanski dohodak vrijedi ne samo za njemačke državljane, već i za strane državljane. Međutim, ti strani državljani nemaju pravo na njega ako nemaju mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta u Njemačkoj. Na “građanski dohodak” imaju pravo „priznati“ tražitelji azila, a isto vrijedi i za strance koji su pravno sposobni za zapošljavanje a nemaju posao, o čemu trebaju potvrdu Zavoda za zapošljavanje.
Fenix-magazin/SIM/dpa
