Sezona grijanja u Njemačkoj službeno počinje tek početkom listopada. No, koja prava i obveze imaju stanari u prijelaznom razdoblju odnosno kada temperature mogu značajno oscilirati.
Kad je riječ o grijanju, stvari postaju zamršene jer postoje kuće koje jako dobro zadržavaju toplinu kroz dulje vrijeme, ali u nekim starim zgradama vrlo brzo imate osjećaj da je zima počela već u rujnu. Kuće i stanovi ponekad se vrlo brzo ohlade i prostorije odjednom postanu neugodno hladne.
Stanari se s pravom pitaju kako će izgledati grijanje u ovoj prijelaznoj fazi. Službena sezona grijanja u Njemačkoj počinje tek početkom listopada i traje do kraja travnja. Za to vrijeme iznajmljivači moraju osigurati određene sobne temperature.
Stanodavci imaju ove obveze
Ne postoje zakonski propisi s fiksnim specifikacijama temperature za pojedinačne prostorije. Ali postoji mnogo prosudbi iz kojih se mogu izvesti određena pravila:
Od 7 do 23 sata u stambenim prostorijama mora biti zajamčena minimalna temperatura između 20 i 22 Celzijeva stupnja.
Ova obveza stanodavca nije ograničena na sezonu grijanja.
Iznajmljivači su dužni pustiti u rad sustave grijanja ako temperatura čak i privremeno tijekom dana padne ispod 18 Celzijevih stupnjeva te se može predvidjeti da će hladno vrijeme trajati dulje od jednog ili dva dana.
Dobra vijest je da se ne morate smrzavati u stanu ni izvan sezone grijanja. Grijač se stoga mora uključiti pri nižim temperaturama bez obzira na datum.
Ako stanodavac to ne učini automatski, razgovor za razjašnjenje je najbolja opcija. To često funkcionira, ali ne uvijek. U principu, smanjenje najamnine je također moguće u krajnjem slučaju, jer je hladan stan “manjak“ najamnine. Ipak, najbolje je pokušati ne dopustiti da situacija prebrzo eskalira.
Izbjegavajte potpuno rashlađivanje prostorija
Ali stanari imaju i odgovornosti. Naglo povećanje cijena električne energije i plina posljednjih godina još uvijek pogađa mnoge ljude. Zato je često odabrana strategija čekati što je duže moguće prije grijanja.
S jedne strane to je naravno dobro za troškove grijanja, jer ako se ne grijete, štedite na nafti, plinu i struji. S druge strane, prekomjerna štednja može imati negativan učinak jer može uzrokovati štetu na zgradi, što može dovesti do skupih popravaka.
Kao minimalna granica može se navesti sobna temperatura od 15 stupnjeva Celzijusa. Ako temperatura u prostoriji padne ispod minimalne granice, to se naziva potpunim hlađenjem i povećava se rizik od razvoja plijesni. Stanari su dužni grijati se tako da ne dođe do štete.
Prava strategija grijanja
Uz nekoliko trikova svoj dom možete održati ugodno toplim, a svejedno držati troškove pod kontrolom:
Iskoristite sunčano vrijeme: U prijelaznom razdoblju obično nije stalno hladno. Dakle, još uvijek postoje faze dana kada je sunčano. Trebali biste ih koristiti što je više moguće. Dakle, ako je moguće, razgrnite zavjese kada je sunčano, a zatim ih zatvorite kada je mračno kako biste zadržali toplinu u prostoriji.
Zatvorite vrata: Obično nije potrebno grijati sve prostorije tijekom prijelaznog razdoblja. Stoga provjerite jesu li vrata zatvorena kako biste zadržali toplinu tamo gdje je potrebna.
Ostavite grijanje uključeno: Ne isključujte grijanje prerano. Čak i ako s vremena na vrijeme postane toplo i sunčano, često nije preporučljivo potpuno isključiti grijanje. Jer kada se zagrije, potrebno je puno energije da se prostorije vrate na željenu temperaturu.
Pronađite pravu razinu: Razumnije je grijanje ostaviti uključeno na niskoj razini u jesenskim danima. Ovo vrijedi i ako niste kod kuće. U određenim slučajevima to se mora uzeti u obzir i noću.
Ventilacija: Pravilno grijanje zahtijeva odgovarajuću ventilaciju. To također treba imati na umu u jesen. Konkretno to znači: Ne otvarajte prozor “ na kip” nego prostoriju prozračite deset do 15 minuta. Time se višak vlage iz prostorija prenosi prema van.
Fenix-magazin/DP/MMD
