Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman poručio je u petak Srbiji da ne bi trebala izbjegavati suradnju i posezati za “hladnoratovskim” metodama međudržavnih odnosa ukoliko želi ubrzati svoj put ka Europskoj uniji i graditi regionalnu stabilnost.
Tijekom posjeta Sarajevu Grlić Radman je, odgovarajući na novinarska pitanja, kazao kako je za žaljenje to što je Srbija posegnula za protjerivanjem prvog tajnika hrvatskog veleposlanstva u Beogradu Hrvoja Šnajdera, tim prije što nikakvi razlozi za to u takvoj odluci nisu navedeni.
“Žao mi je da je to tako”, kazao je Grlić Radman dodajući kako je Hrvatska u takvoj situaciji posegnula za recipročnom mjerom protjeravši savjetnika u srbijanskom veleposlanstvu u Zagrebu Petra Novakovića.
Šef hrvatske diplomacije kazao je kako se ovakvim odlukama za kojima su posegnule vlasti u Beogradu ne grade dobrosusjedski odnosi, a ujedno šalje loša poruka kada je riječ o vrijednostima i kriterijima koje bi trebalo primijeniti na putu ka članstvu u Europskoj uniji.
“Šteta je da je Srbija odabrala taj put, osobito kada želi postati članicom EU. Treba raditi na prijateljskim odnosima među zemljama zapadnog Balkana i promovirati regionalnu stabilnost”, kazao je Grlić Radman podsjećajući kako Hrvatska već dugo čeka odgovor Srbije na poziv za sastanke na kojima bi se rješavala konkretna pitanja iz domene bilateralnih odnosa.
“Ovo više podsjeća na hladnoratovsku retoriku”, kazao je Grlić Radman.
Hrvatska je za što brže otvaranje pregovora BiH s EU
Hrvatska će podržati nastojanja BiH da što prije otvori pregovore o članstvu u Europskoj uniji, a tijekom pregovaračkog procesa spremna joj je pružiti svu potrebnu stručnu i tehničku potporu, najavio je u petak u Sarajevu hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Tijekom službenog posjeta BiH šef hrvatske diplomacije sastao se s ministrom vanjskih poslova te zemlje Elmedinom Konakovićem, a nakon toga novinarima je kazao kako pozdravlja politički trud i strpljenje kojega je BiH do sada pokazala ne bi li napravila napredak na putu europskih integracija, a dogovor i kompromis smatra jamstvom za daljnji napredak.
Istaknuo je kako Hrvatska trajno brine za stabilnost zapadnog Balkana, a tako i BiH, te pritom dosljedno promovira politiku suradnje i partnerstva uz želju za jačanjem dobrosusjedskih odnosa.
Podsjetio je kako je i sama EU danas suočena s brojnim izazovima, uključujući tu proces proširenja no stajalište Hrvatske tu ostaje jasno.
“Hrvatska se čvrsto zalaže da se pristupni pregovori otvore čim prije”, kazao je Grlić Radman pozvavši političke partnere u BiH da nastave provedbu reformi, uključujući tu izmjene izbornog zakona.
Dodao je kako očekuje “pozitivnu odluku” Europskog vijeća do kraja godine, jer će se na razini šefova država ili vlada Unije tijekom prosinca razmatrati preporuke Europske komisije o otvaranju pristupnih pregovora, što znači da nije isključeno da BiH već tada dobije ‘zeleno svjetlo’ za pristupne pregovore.
Istaknuo je kako je Hrvatska i do sada pomagala BiH prijenosom znanja, a sada predlaže uspostavu zajedničkog povjerenstva o europskom partnerstvu. To znači kako bi Hrvatska BiH dala na raspolaganje svoje znanje i ekspertizu, od uspostave pregovaračkih struktura do razumijevanja procesa i komunikacije s europskim institucijama, kako je to bio slučaj i u odnosima s drugim državama regije koje pretendiraju biti članice EU.
Konaković: ‘Zadnji vlak’ za europske integracije
BiH je status zemlje kandidata za članstvo u Uniji dobila u prosincu 2022., a ranije ovog mjeseca dobila uvjetnu preporuku Europske komisije za otvaranje pregovora o članstvu koja bi se aktivirala ukoliko do ožujka naredne godine bude postignut zadovoljavajući napredak u provedbi reformi.
Parlament BiH bi do tada moralo usvojiti bar četiri zakona iz reformskog paketa kojega je Europska komisija definirala još 2019. Kako je naknadno pojasnio šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler, riječ je o zakonu u sudovima, o sprječavanju sukoba interesa, sprječavanju pranja novca i borbi protiv terorizma te o izmjenama izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na integritet izbornog procesa.
Nakon uspostave sadašnje vladajuće koalicije u BiH u siječnju usvojeno je pet zakona iz tog paketa, no od početka jeseni sve je blokirao ultimativni zahtjev lidera bosanskih Srba Milorada Dodika da se odmah usvoji novi zakon o Ustavnom sudu BiH i iz njega izbace strani suci, kao i da se zatvori Ured visokog predstavnika (OHR).
Ministar Konaković istaknuo je kako je Hrvatska jedan od najodlučnijih zagovaratelja europskih integracija BiH te ustvrdio kako sada njegova zemlja ima jedinstvenu priliku uhvatiti “možda zadnji ozbiljniji vlak” za europske integracije.
“Naš primarni i nulti prioritet je integracija u EU”, kazao je Konaković koji se nada brzom otvaranju pristupnih pregovora i vjeruje da odnosi snaga unutar EU neće prevagnuti u korist protivnika proširenja. Dodiku je pak poručio kako zatvaranja OHR-a i preustroja Ustavnog suda BiH neće biti dok se stanje u zemlji trajno ne stabilizira.
Kazao je kako će pomoć Hrvatske puno značiti radi poboljšanja procesa europskih integracija u samoj BiH.
Bilateralne odnose je opisao dobrim i prijateljskim podsjetivši kako su Hrvatska i BiH vezane ne samo snažnim političkim i gospodarskim vezama.
Ministar Grlić Radman u Sarajevu se odvojeno sastao i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto te članovima zajedničkog povjerenstva dva doma parlamenta BiH za europske integracije.
Fenix-magazin/MD/Hina
