AfD-ov političar Jan Wenzel Schmidt izazvao je buru u njemačkoj javnosti izjavom da je broj kaznenih djela u kojima sudjeluju Afganistanci dosegnuo rekordne razine.
Pozivajući se na podatke Ministarstva unutarnjih poslova, Schmidt tvrdi kako se radi o “teškim kaznenim djelima”, no analiza pokazuje da je njegova interpretacija podataka, u najmanju ruku, problematična, piše njemački portal T-online.
U Schmidtovu upitu Ministarstvu stoji pitanje: „Koliko je ljudi od 2015. u Njemačkoj ubijeno, ozlijeđeno ili silovano od strane Afganistanaca?“ Na temelju odgovora Ministarstva, Schmidt tvrdi da su Afganistanci odgovorni za više od 100.000 “nasilnih djela” od 2015. godine. Međutim, ova brojka uključuje i manje prekršaje poput lakših tjelesnih ozljeda, neoprezne vožnje biciklom, pa čak i sudjelovanja u tučnjavi bez izravnog napada.
Dnevni list “Bild” dodatno je pojačao senzacionalizam objavivši naslov: “Više od 100.000 nasilnih djela”.
Rast broja prijavljenih Afganistanaca i relativni udio u kriminalu
Prema podacima Policijske kriminalističke statistike (PKS), broj Afganistanaca u Njemačkoj porastao je s 131.000 u 2015. na 442.000 krajem 2024. godine, što objašnjava djelomičan porast broja počinitelja s tom nacionalnošću. U relativnom smislu, udio Afganistanaca među svim osumnjičenima (bez kazni za imigracijske prekršaje) narastao je s 0,5 % na 1,6 %.
Stručnjaci naglašavaju da su mladi muškarci nižeg socioekonomskog statusa, kakvih je među afganistanskim migrantima znatan broj, u statistici generalno nadzastupljeni kada je riječ o kriminalu.
Ministarstvo upozorava kako podaci uključuju i slučajeve u kojima je Afganistanac samo jedan od više osumnjičenih, kao i žrtve koje nisu fizički ozlijeđene. Također, promjene u zakonodavstvu, posebno u vezi sa seksualnim deliktima, čine statistike iz 2015. i 2024. godine teško usporedivima.
Unatoč tome, broj žrtava seksualnih delikata u koje su uključeni Afganistanci porastao je s 244 u 2018. na 437 u 2024. godini. Ukupan broj žrtava svih vrsta tjelesnih ozljeda 2024. dosegao je 698.101, no čak tri četvrtine tih slučajeva nije bilo povezano s teškim nasiljem.
Političke posljedice i kontroverze
Schmidt koristi ove podatke kako bi zatražio pooštravanje politike deportacije: „Tko počini kazneno djelo, mora biti odmah i trajno deportiran“, poručuje. No, sam Schmidt bio je pod kritikama jer je zaposlio osuđenog desničarskog nasilnika Maria Müllera, kojeg je branio pravom na „drugu šansu“.
Premda su deportacije Afganistanaca bile ograničene nakon dolaska talibana na vlast, Njemačka je u srpnju 2025. ipak deportirala 81 osuđenog kriminalca u Afganistan. Schmidt to smatra nedovoljnim, nazivajući broj deportacija „sramotnim“.
Zakonske prepreke za deportaciju
Prema važećem njemačkom zakonu, deportacija je zabranjena ako osobi prijeti ozbiljna opasnost po život, zdravlje ili slobodu. No, sve više stručnjaka smatra da se sigurnosna situacija u nekim dijelovima Afganistana poboljšala, čime se smanjuje broj dodijeljenih zaštitnih statusa.
Do kraja svibnja 2025. u Njemačkoj je 1.821 Afganistanac bio „neposredno obvezan na napuštanje zemlje“, dok je dodatnih 9.602 imalo tzv. duldung – privremeno odlaganje deportacije zbog osobnih okolnosti.
Političko oružje umjesto precizne analize
AfD koristi fragmentirane i djelomično neprecizne podatke kako bi potaknula strahove i zahtjeve za strožom migracijskom politikom. Iako se porast kriminala bilježi, kontekst i detalji ukazuju da se ne radi o jednostavnoj crno-bijeloj slici. Stručnjaci upozoravaju na potrebu za temeljitom analizom i odgovornim postupanjem s osjetljivim statističkim podacima.
Fenix-magazin/MD
