Dok mnogi zaposleni ljudi na državne praznike ili nedjeljom mogu “podići noge” i odmarati, drugi i tada imaju pune ruke posla. BILD objašnjava tko sve mora raditi za praznike, što radnici trebaju znati i kako se zakonski uređuje naknada za takav rad.
Tko mora raditi nedjeljom i praznicima?
To su, primjerice, ljudi koji drugima uljepšavaju dan dok oni odmaraju: kuhari, konobari, sobarice, taksisti, spasioci te djelatnici u kulturnom i zabavnom sektoru. Ako se nešto dogodi, na teren izlaze policija i vatrogasci. Tu je i medicinsko osoblje, kao i njegovatelji u domovima za starije te hitne i spasilačke službe.
Kako bi program na televiziji i radiju funkcionirao, a novine bile tiskane, i u medijima se radi nedjeljom i praznicima. Poljoprivrednici moraju brinuti o stoci i poljima, a u nekim proizvodnim pogonima strojevi ne mogu stati – pa ni radnici.
Koja pravila vrijede za rad nedjeljom i praznicima?
Prema Zakonu o radnom vremenu (ArbZG), rad nedjeljom i praznicima zapravo je zabranjen (§ 9 st. 1), no postoje mnoge iznimke (§ 10). Ako se posao ne može prebaciti na radne dane, nadležna tijela mogu izdati iznimne dozvole.
Kao rad nedjeljom/praznikom smatra se rad između 0 i 24 sata tog dana. Ako je smjena počela na praznik, tada i vrijeme do 4 sata ujutro sljedećeg dana ulazi u obračun. Iznimka su Badnjak i Stara godina, kada praznični rad počinje od 14 sati.
Rad bez dozvole na praznik može dovesti do kazni. Ako se prekršaj smatra upravnim, poslodavac može biti kažnjen do 15.000 eura (§ 22 ArbZG).
Imam li pravo na dodatak ako radim na praznik?
Praznik se plaća kao uobičajeni radni dan. Zakonski nema obveze isplate dodatka, ali mnogi kolektivni ugovori, interne politike tvrtki ili ugovori o radu ipak to predviđaju.
Ako se isplaćuje dodatak, do 125 % osnovne satnice ostaje neoporezivo.
Za rad nedjeljom, dodatak je neoporeziv do 50 % osnovne satnice.
Ako se rad za praznik posebno odobri, zaposlenik mora dobiti slobodan dan kao zamjenu.
Koliko se smije raditi na praznik ili nedjelju?
Rad ne smije trajati dulje od 8 sati, osim ako se u roku od 6 mjeseci prekovremeni sati ne nadoknade, tada može trajati do 10 sati.
Najmanje 15 nedjelja godišnje mora ostati slobodno za radnika.
Zanimljivo: Ako zbog praznika propadne radni dan, on ne mora biti nadoknađen. Radnik i dalje prima plaću (§ 2 EntgFG), a dan se uračunava u tjednu normu rada. Ovo vrijedi i za minijobere.
Posebna pravila za pripravnike i maloljetnike
Na praznike kao što su 1. svibnja, Božić, Nova godina i Uskrs, pripravnici ne smiju raditi.
Na Badnjak i Silvestrovo smiju raditi samo do 14 sati.
Za maloljetnike vrijedi zabrana rada na praznike, ako se isti posao može obaviti i drugog dana.
Fenix-magazin/IK
