Search
Close this search box.
Search
strasbourg
Ulaz u Europski parlament u Strasbourgu (ILUSTRACIJA) / Foto: Fenix (SIM)

SASTANAK NA VRHU ČELNIKA EU: Potvrditi spremnost Hrvatske za pridruživanje europodručju, te odlučivanje o dodjeli kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji

Sljedeći tjedan održava se redoviti sastanak na vrhu čelnika država članica, koji će između ostaloga, potvrditi spremnost Hrvatske za pridruživanje europodručju, te odlučivati o preporukama Komisije za dodjelu kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji,  a premijer Andrej Plenković u Europskom parlamentu govorit će o stanju u Uniji.

 

U četvrtak i petak održava se redoviti sastanak na vrhu šefova država ili vlada EU-a. Oni će podržati preporuku euroskupine i Vijeća za ekonomiju i financije (Ecofin) da je Hrvatska spremna za pridruživanje europodručju.  Riječ je o još jednom proceduralnom koraku, a konačna odluka o primanju Hrvatske u europodručje bit će donesena na sastanku Ecofina 12. srpnja i Hrvatska će od 1. siječnja 2023. koristiti euro kao svoju valutu.

Čelnici će, između ostaloga, raspravljati o mišljenjima koje je Komisija objavila protekli tjedan o zahtjevima triju zemalja – Ukrajine, Moldavije i Gruzije za članstvo u Europskoj uniji. Oni bi trebali odlučiti hoće li slijediti preporuke Komisije da se Ukrajini i Moldaviji dodijeli status kandidata za članstvo, dok Gruzija ima perspektivu, ali još nije spremna za kandidatski status.

Dobiju li Ukrajina i Moldavija kandidatski status bit će to veliki skok jer su se prije početka brutalnog ruskog napada na Ukrajinu te zemlje borile da u zajedničkim deklaracijama dobiju bilo kakvu maglovitu formulaciju koja bi makar u naznakama govorila o europskoj perspektivi.

Potporu da joj se odmah dodijeli status kandidata Ukrajina je dobila od čelnika triju najvećih zemalja Njemačke, Francuske i Italije koji su prošli tjedan zajedno posjetili Kijev.

Ukrajina ima potporu većine država članica, ali neke od njih poput Nizozemske i Danske, pokazuju suzdržanost.

Za dobivanje kandidatskog statusa potrebna je suglasnost svih država članica. Konsenzus se traži u svim koracima u procesu pristupanja od dodjele kandidatskog statusa, za početak pregovora, otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja itd., a na kraju pristupni ugovor mora biti ratificiran u svim državama članicama.

Šest zemalja zapadnog Balkana

Prije početka samita, u četvrtak će čelnici EU-a održati sastanak s čelnicima šest zemalja zapadnog Balkana. Tim zemljama je još 2003. godine na samitu u Solunu obećana europska perspektiva, ali od tada nisu učinjeni veliki pomaci. Jedino je Hrvatska, koja je bila u toj skupini zemalja, u međuvremenu uspjela postati članicom, a sve ostale još su daleko od članstva te neke od njih nemaju još ni status kandidata.

Bosna i Hercegovina je podnijela zahtjev za članstvo još 2016. godine, Komisija je tri godine poslije, 2019., objavila mišljenje u kojem je za stjecanje kandidatskog statusa navela 14 reformskih prioriteta, u čemu je dosad zabilježen slab ili nikakav napredak.

Kosovo, čiju neovisnost ne priznaje pet država članica EU-a, još nije ni podnijelo zahtjev za članstvo.

Još je otvoreno pitanje hoće li na ovom samitu zeleno svjetlo za otvaranje pregovora dobiti Albanija i Sjeverna Makedonija. Prepreku za konsenzus postavlja Bugarska, koja blokira Sjevernu Makedoniju, a kako se obje zemlje tretiraju u paketu ni Albanija ne može dobiti zeleno svjetlo.  Francusko predsjedništvo je proteklih dana pokušalo pronaći rješenje koje bi išlo u pravcu bugarskih zahtjeva, ali pitanje je koliko je to prihvatljivo Sjevernoj Makedoniji, oko čijeg se identiteta i povijesti razilaze Sofija i Skoplje.

Plenković o staju Unije u srijedu

U srijedu popodne na mini-plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, hrvatski premijer Andrej Plenković razgovarat će sa zastupnicima o stanju Unije i njezinoj budućnosti. Riječ je nizu rasprava pod nazivom “To je Europa” na koje Parlament poziva čelnike država članica.

Zastupnici će u srijedu glasati o tri prijedloga zakona iz paketa “Spremni za 55 posto”, čije je izglasavanje odgođeno za zadnjoj plenarnoj sjednici.

Zastupnici će glasati o reformi sustava trgovanja emisijama (ETS), zatim o Socijalnom fondu za klimatsku politiku i o Mehanizmu EU-a za prilagodbu ugljika na granicama.

Zakonodavni paket “Spremni za 55 do 2030.” plan je EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. godine i postizanje klimatske neutralnosti, to jest nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050., u skladu s ciljevima Europskog zakona o klimi.

U ponedjeljak i utorak u Luxembourgu se održavaju sastanci dvaju ministarskih vijeća. U ponedjeljak je sastanak Vijeća za vanjske poslove, a u utorak Vijeća za opće poslove.

 

Fenix-magazin/SIM/Hina

Povezano

ZIMSKA SEZONA: U lavinama u Švicarskoj poginule 23 osobe
ZLOČIN U ZAGREBU: Žena pokušala ubiti poznanika, izbola ga i teško ozlijedila
Zlatko Dalić
DALIĆ UOČI EURA: Nećemo eksperimentirati, moramo čuvati mir i koncentraciju
TEDi
POSLOVNI USPJEH NJEMAČKOG TRGOVAČKOG LANCA: Planiraju otvoriti 5.000 poslovnica
DEBLOKADA DUBROVNIKA: Rijeka dubrovačka obilježila 32. obljetnicu oslobođenja
Olga Stoss s gradonačelnicima i prijateljima Dubrovnika i Bad Homburga / Foto: Fenix (SIM)
BAD HOMBURG I DUBROVNIK TUGUJU ZA OLGOM STOSS: Izraze sućuti za „hrvatskog humanitarnog anđela“ izrazila oba gradonačelnika, vatrogasni čelnici, urednici novina i mnogi drugi