U njemačkim kućanstvima krije se često podcijenjena opasnost: kuhinjske krpe i spužve mogu postati rasadnik bakterija. Savezni institut za procjenu rizika (BfR) upozorava da nedovoljna kuhinjska higijena svake godine dovodi do oko 100.000 prijavljenih infekcija povezanih s hranom, pri čemu se pretpostavlja da je stvarni broj daleko veći. Posebno su ugroženi osobe s oslabljenim imunitetom, mala djeca i starije osobe.
Upozorenje iz Saveznog instituta: krpe šire bakterije
Vlažne kuhinjske krpe idealno su tlo za razmnožavanje mikroorganizama poput bakterija, virusa i parazita. Studije pokazuju da se u spužvama i krpama može nalaziti i do 350 različitih vrsta bakterija. Iako su mnoge bezopasne, neke – poput salmonele, listerije i kampilobaktera – mogu izazvati teške infekcije, osobito kod rizičnih skupina.
Zato BfR preporučuje da se krpe i spužve mijenjaju najmanje jednom tjedno, te da se nakon svake uporabe dobro isperu i ostave da se potpuno osuše. Ako se to ne radi redovito, povećava se rizik da se patogeni s površina prenesu na hranu – i time u organizam.
Kako pravilno čistiti i čuvati kuhinjske krpe
Nakon upotrebe, kuhinjske krpe i ručnici ne smiju ostati zgužvani, već ih treba objesiti da se dobro osuše. Samo na taj način može se učinkovito zaustaviti razmnožavanje klica.
BfR savjetuje da se iskorištene krpe peru na najmanje 60 °C, jer se većina klica tada učinkovito uništava. Pranje u mikrovalnoj nije dovoljno učinkovito i ne preporučuje se.
Opasne bakterije i njihovi simptomi
Salmonela: prenosi se sirovom piletinom, jajima ili kontaminiranom hranom. Simptomi: proljev, bolovi u trbuhu, povraćanje i vrućica.
Listerija: može izazvati teške bolesti poput meningitisa. Najopasnija za trudnice, novorođenčad, starije osobe i imunokompromitirane. Prenosi se sirovim mliječnim proizvodima i mesnim prerađevinama.
Campylobacter: prenosi se najčešće sirovom piletinom; uzrokuje proljev, bolove u trbuhu i povišenu temperaturu.
Redovito mijenjanje krpa sprječava bolesti
Osobito nakon kontakta s sirovim mesom, ribom ili jajima, krpa se mora odmah oprati ili zamijeniti, kako bi se spriječilo širenje opasnih bakterija. U kućanstvima s djecom, starijima ili bolesnima, higijena mora biti još stroža.
Istraživanja pokazuju da većina ljudi mijenja krpe i spužve znatno rjeđe nego što je preporučeno – više od polovice njih rjeđe od jednom tjedno. To može imati ozbiljne posljedice jer se bakterije u vlažnom okruženju izuzetno brzo razmnožavaju.
Zaključak BfR-a: „Uz nekoliko jednostavnih pravila mogu se izbjeći neugodne, a ponekad i životno opasne infekcije povezane s hranom.“ Najvažnije je redovito mijenjanje i pravilno čišćenje kuhinjskih krpa i spužvi.
Fenix-magazin/IK
