Priča koju već 76 godina uspješno piše Frankfurtski sajam knjiga u nedjelju, 20. listopada, ispisat će svoju zadnju ovogodišnju stranicu.
Posjetitelji, mediji, komentatori, predstavnici zemalja sudionica, knjižarska branša, političari, javne osobe, baš svi koji su u bilo kojem obliku sudjelovali na ovogodišnjem najvećem sajmu knjiga na svijetu, koji se održavao od 16. do 20. listopada, napravit će neki svoj rezime sa zadovoljnim ili manje zadovoljnim zaključkom.
Predstavnici hrvatskog nacionalnog štanda koji se ove godine nalazio u paviljonu 4.1 nemaju, kažu, razloga za nezadovoljstvo. Štand je bio, prema njihovim riječima, bio posjećen više nego ranijih godina. Zanimanje za hrvatske autore je bilo veliko, a sklopljeni su unosni poslovi, što je jako važno jer Sajam knjiga u Frankfurtu je prvenstveno namijenjen nakladnicima koji nude, kupuju i prodaju autorska prava.
Unatoč krizama koje je ranijih godina prošao zbog političke situacije u svijetu kao i pandemijskim godinama, situacija se na Sajmu vratila gotovo na onu razinu na kojoj je bila prije nekoliko godina.
-Prvi put nakon nekoliko godina imamo osjećaj da smo na sajmu kakav je nekada bio, prije problema oko Ukrajine, Palestine, Izraela, pandemijskih godina. Još nismo na priželjkivanim razinama, ali je puno bolje nego ranijih godina, kaže Nikica Micevski, koji uz Antonijelu Bonačić Novosel hrvatski štand predstavlja ispred Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske pri Hrvatskoj gospodarskoj komori ( ZNK HGK).
Naime, Hrvatska gospodarska komora u sklopu Zajednice nakladnika i knjižara organizirala je ove godine nacionalni štand hrvatskih nakladnika uz potporu Ministarstva kulture i medija RH.
Sajam otvoren za gotovo sve koji su željeli doći
Micevski kaže kako je na hrvatskom štandu ove godine bilo iznimno dinamično, jer osim poslovnih i privatnih susreta, najviše je bilo komunikacije s posjetiteljima, posebice u petak i subotu kad je sajam bio otvoren za sve, ili gotovo sve. Naime, ove godine je po prvi put bio ograničen broj ulaznica za subotnji dan sajma, pa oni koji nisu na vrijeme kupili ulaznicu, nisu mogli na sajam. To je zapravo i bilo vidljivo, jer osim u trećem i najpopularnijem paviljonu, gdje su smješteni svi najveći izdavači, u ostalim paviljonima nije bilo onolike gužve kao ranijih godina.
Ipak, brojni hrvatski iseljenici su uspjeli nabaviti svoju ulaznicu jer, Micevski kaže, upravo je od njih došlo jako puno interesa za kupnju hrvatskih knjiga putem „Online kupnje“. Naime, po prvi put hrvatski štand je imao pult „Online kupnja“ koji je namijenjen posjetiteljima koji žele kupiti knjige hrvatskih nakladnika.
-Pokazan je veliki interes naših iseljenika, ali naravno i od drugih, cijeli dan smo među ljudima, prioritet nam je sve naše potencijalne čitatelje informirati na koji način vrlo brzo mogu doći do svoje željene knjige, rekao je Micevski.
Istaknuo je kako je online kupnja knjiga izazvala puno zanimanje te je svima drago što na jednom mjestu imaju brojne hrvatske naslove, nakladnike, i s gotovo dva klika na internetskoj stranici https://znk.hr/hrvatski-nakladnici/ mogu pratiti ponudu i kupiti knjigu koju žele. Pogotovo je, dodaje Micevski, zanimljivo u travnju i studenom kad su sniženja i do 90 posto.
Hrvatski autori na Sajmu knjiga u Frankfurtu
Nakladnička kuća Sandorf i Nacionalni park Mljet na hrvatskom štandu su predstavili projekt Odisejevo utočište – Ulysses’ Shelter – mrežu međunarodnih književnih rezidencija. Cilj je privući nove donatore i potencijalne partnere za projekt ‘Odisejevo utočište – Ulysses’ Shelter’, a istovremeno i privući nove posjetitelje i potencijalne turističke partnere u Nacionalni park Mljet. Kroz ovo predstavljanje predstavljena je i hrvatska književna, kulturna scena s naglaskom na sinergiji kulturnih inicijativa i lokalne zajednice te otvorenosti europskog kulturnog prostora.
Kroz službeni program svoja su djela predstavili i renomirani hrvatski autori Ivana Šojat i Nebojša Lujanović iz izdavačke kuće Fraktura, a među brojnim autorima koji su bili zastupljeni na hrvatskom nacionalnom štandu i za čije su se knjige posjetitelji zainteresirali je i književnica Marijana Dokoza koja je bila na Sajmu s engleskim i hrvatskim izdanjem romana Njegova žena i zbirkom poezije „Prijestupnici“ koju je pisala s pjesnikom Josipom Horvatom Macadom (J.H.Macado). Potom i zadarski pisci Frane Herenda, Tomislav Košta, Petra Marušić, Mirjana Mrkela…
Hrvati u 3. i najpopularnijem paviljonu
Već tradicionalno u 3. i najposjećenijem paviljonu frankfurtskog Sajma knjiga je i izdavač dječjih knjiga iz Zagreba Kašmir-Promet. Kašmir Huseinović, nakladnik Kašmir-prometa ističe kako imaju jako puno zainteresiranih stranih nakladnika za njihova autorska djela, a među zemljama s kojima najviše posluju je i Kina, Japan i Koreja.
-Kroz petnaestak godina koliko smo na sajmu, mogu reći da smo se pronašli u 3. paviljonu, najpopularnijem i najznačajnijem paviljonu gdje se događa najveća interakcija s ljudima, bilo posjetiteljima ili onima iz knjižarske branše. Meni kao nakladniku dječje knjige je jako bitno biti u 3. paviljonu, rekao je Kašmir Huseinović.
Prisjetio se kako su mu mnogi govorili da je nemoguće dobiti mjesto u trećem paviljonu te kako je peti paviljon idealno mjesto, ali on je bio uporan i nije odustajao. Sada je njegov štand već 15 godina u trećem paviljonu na Sajmu knjiga u Frankfurtu.
Hrvati će svoje mjesto na Frankfurtskom sajmu knjiga imati i iduće godine, jer čini se, kako su i posjetitelji, ali i izdavači iz brojnih stranih zemalja sve više zainteresirani za hrvatske autore.
Fenix-magazin/MD
