U hrvatskim gradovima očekuje se realizacija velikih projekata ozelenjivanja – posadit će se oko 33.000 stabala, napraviti urbani vrtovi, ozeleniti nadstrešnice na stajalištima javnog prijevoza, izgraditi javne slavine s vodom.
Piše: Marina Bujan (Hina)
Vidljivo je to iz projekata gradova i općina koji su im odobreni na prvom javnom pozivu koji je objavio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Riječ je 46 projekata ozelenjivanja vrijednosti od preko 15 milijuna eura, za koje je, uz slogan “Zelena strana ulice”, Fond osigurao 11 milijuna eura bespovratnih sredstava.
Hini su u Fondu rekli da interesa za takve projekte itekako ima. Zato u ovoj godini najavljuju i povećanje ukupnog budžeta, a novi javni poziv trebao bi biti objavljen do ljeta.
“Cilj je ulagati u urbanu, zelenu infrastrukturu koja će pomoći u ublažavanju i prilagodbi sve izraženijim klimatskim promjenama, ali i građanima omogućiti kvalitetniji život u takvim uvjetima”, istaknuo je direktor Fonda Luka Balen.
Predviđeno je to i “Zelenim planom” EU-a, odnosno Strategijom za bioraznolikost, koja do 2030. predviđa sadnju najmanje tri milijarde dodatnih stabala diljem EU-a. Hrvatska se obvezala posaditi oko milijun dodatnih stabala godišnje.
Većina odobrenih projekata odnose se na ozelenjivanje gradskih i prigradskih područja kojima je planirana sadnja oko 33.000 sadnica drveća.
Planovi za Hrvatsku
Tako će se u Starim Jankovcima posaditi 3.000 stabala, u Vukovaru 2.510, u Babinoj Gredi 2.200 stabala, u Trpinji 1.600. Oko tisuću stabala posadit će se u Zadru, Labinu, Virovitici, Čakovcu, a 900 u Splitu.
U Vukovaru će se urediti zelene površine u Vatikanskoj ulici te posaditi drvored i grmlje uz prometnice i biciklističke staze.
Pula se istaknula kao odličan primjer sveobuhvatnog promišljanja o razvoju zelene infrastrukture, Fond im je odobrio devet projekata. Posadit će 492 stabla i 3807 grmova, formirati drvored duž gradske obilaznice, ozeleniti javno parkiralište i pješačke staze na poluotoku Verudela, prostoru sa brojnim plažama te uz popularni Art park.
Uredit će zelene površine Palisina/Cesta prekomorskih brigada uz navodnjavanje sustavima “kap po kap” i raspršivača.
Realizirat će i urbane vrtove te urbanu šumu Monvidal u neposrednom okruženju velikog broja stambenih objekata.
Ozelenit će i nove parkovne površine na lokalitetu Hidrobaza uz nedavno uređenu javnu plažu u naselju Štinjan koja obiluje sportsko-rekreacijskim sadržajima. Ozelenit će i nadstrešnice javnog gradskog prijevoza te postaviti javne slavine na zelenim i rekreativnim površinama.
Šibenik će krajobrazno urediti Park Rasadnik uz sadnju novih stabala te izvesti sustav navodnjavanja. Izradit će i Plan zaštite od suše i upravljanja vodom u poljoprivredi te postaviti 10 slavina za pitku vodu na javnim površinama.
Izgradit će i dva protupožarna puta za sprječavanje širenja požara i omogućavanja rada jedinica protupožarne auto-ophodnje na posebno ugroženim područjima.
Labin će revitalizirati Pinetu, urbanu park-šumu koja okružuje starogradsku jezgru koja je zaštićeno kulturno dobro. Posadit će 1.164 stabla, uz uvažavanje dosadašnjeg izgleda Pinete u vizuri Labina.
Lumbarda je pokazala kako i mala općina može imati cjelovit pristup planiranja. Uspostavit će dva kilometra novih pješačko-biciklističkih staza, uz sadnju stabala na postojećim parkirališnim površinama i lokacijama unutar naselja.
Primjeri iz svijeta
Voditeljica projekata u Sektoru zaštite okoliša Fonda Ivana Jonke navela je i najpoznatije svjetske primjere u formiranju zelene infrastrukture.
Za Madrid kažu da je najzeleniji grad u Europi – na svakih 20 stanovnika ima po jedno stablo, a njegovi mnogobrojni parkovi ubrajaju se u najvažnije turističke atrakcije. Madrid gradi zeleni zid oko grada. Riječ je o urbanoj šumi dugoj 75 kilometara sa gotovo pola milijuna novih stabala s ciljem ublažavanje učinka toplinskog otoka koji je u Madridu vrlo izražen.
Nizozemski Utrecht spominje se kao jedan od najprogresivnijih i najzdravijih gradova na svijetu u kojem 98 posto kućanstava ima barem jedan bicikl te kontinuirano radi na unaprjeđenju biciklističke infrastrukture.
Kako svjetska populacija pčela nastavlja opadati, pokrajina Utrecht pretvorila je više od 300 autobusnih stajališta u zelena eko središta te opremila 316 stajališta krovovima prekrivenim sukulentima, LED rasvjetom i bambusovim klupama. Sukulenti cvjetovima privlače medonosne pčele i bumbare, a zeleni krovovi stvaraju novo utočište za različite vrste pčela, ali i pohranjuju kišnicu.
Milano je dobar primjer zelene urbane infrastrukture. Napuštenu teretnu željezničku mrežu pretvorit će u sedam parkova, a stabla će saditi i u školskim dvorištima te na javnim parkiralištima.
Dvije stambene kule Bosco Verticale najpoznatiji su urbani vertikalni vrtovi u Milanu, a i šire. Zgrade čija je izgradnja završena 2014., kada su proglašene i najinovativnijim zgradama na svijetu, predstavljaju prototip gradova budućnosti. Njihove terase su prekrivene zelenilom pa izgledaju kao vertikalne šume.
Singapur predstavlja inspirativan primjer mogućnosti transformacije u zeleni grad. U 1970-ima i ponovno u ranim 2000-ima, pokrenuo je velike nacionalne kampanje za preuređenje grada u vodeći primjer zelene infrastrukture i pametnog upravljanja vodom, zaradivši nadimak “Vrtni grad”.
Vodotoranj Singapura integrira tri ključne strategije: prikupljanje svake kapi kišnice, ponovnu upotrebu vode beskonačan broj puta kao i desalinizaciju morske vode. Dvije trećine gradske površine prikuplja kišnicu koju tunelima prenosi do 18 spremnika.
Prema podacima UN-a 55 posto svjetskog stanovništva živi u gradovima, a prema projekcijama taj udio će porasti na čak 68 posto do 2050.
U Hrvatskoj taj udio je gotovo 60 posto, a četvrtina stanovništva živi u četirima najvećim gradovima – Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.
Stoga te “zelene aktivnosti“ postaju nezaobilazne.
Fenix-magazin/SIM/ Marina Bujan / Hina
