Hrvatski sabor izglasao je u petak na izvanrednoj sjednici Zakon o dodatnom porezu na dobit prema kojem će obveznici tog poreza postati tvrtke s povećanom dobiti neovisno o djelatnosti koju obavljaju.
Za uvođenje “ekstraporeza” izjasnilo se 96 zastupnika a protiv 37 zastupnika.
Novi namet plaćat će tvrtke koje su u 2022. imale godišnji prihod veći od 300 milijuna kuna i to po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.
Porez je jednokratan, a prikupljena sredstva u prvom će redu ići za potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, pa dodatni porez na dobit ima element solidarnog doprinosa.
Izglasano je nekoliko financijskih zakona među kojima su i izmjene Zakona o kreditnim institucijama kako bi se osiguralo da od 1. siječnja 2023. godine Europska središnja banka može obavljati nadzor kreditnih institucija u Hrvatskoj.
Izmijenio je i Zakon o porezu na dohodak pa se plaće više ne moraju obvezno isplaćivati na tekući račun. Naime, plaće se sada mogu isplaćivati na tekući račun, a svi drugi primici na žiro račun.
Sustav porezne uprave sada je tako povezan da to nije nužno, a i zbog rasterećenja građana i poduzetnika koji sada moraju imati dva ili više računa, ta se obveza ukida, a isplate mogu raditi na bilo koji račun koji građanin želi.
Sabor je donio i dva zakona kojima se, nakon što je Hrvatska postala članica schengenskog prostora, stvaraju pretpostavke za primjenu schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj, izmjene zakona o strancima i o nadzoru državne granice.
Od stupanja na snagu Schengenskog provedbenog sporazuma sadašnja hrvatska državna granica s trećim zemljama postaje vanjska granica Europske unije.
Fenix-magazin/SČ/Hina
