I granični prijelazi na području doline Neretve i bliže okolice – Gabela Polje, Nova Sela, Doljani i Klek – ulaze u Schengen, piše Slobodna Dalmacija.
Što se mijenja na tim točkama od prvog dana Nove godine i što građani koji svakodnevno prelaze granicu između Hrvatske i BiH, bilo da idu u školu, na posao ili liječniku mogu očekivati od novih pravila? Generalno gledano, kontrole putnika koji dolaze iz “trećih zemalja”, a u tu kategoriju spada i BiH, bit će znatno strože i detaljnije.
Međutim, većinu tih dnevnih migracija čine hrvatski državljani koji žive s druge strane granice, pa za njih ne bi trebalo biti značajnijih promjena. Naime, svi hrvatski državljani koji prebivaju izvan EU-a se tretiraju kao državljani Unije i prema njima se primjenjuju “blaža” pravila kontrole.
Osim toga, svi prijelazi za pogranični promet s BiH na području Dubrovačko-neretvanske županije (Gabela Polje-Gabela, Unka, Vukov Klanac-Radež, Imotica-Duži, Slano-Orahov Dol, kao i prijelazna mjesta (Ulica Marka Marulića u Metkoviću, Imotica-Duži, Trnovica-Drijen i Osojnik-Kaluđerovići) ostaju i dalje u funkciji i na njihov status ne utječu schengenska pravila.
To je veliko olakšanje za stanovnike u pojasu udaljenom pet kilometara od granice koji za ulazak u Hrvatsku koriste pogranične propusnice.
Stroži režim ulaska u Lijepu našu primjenjivat će se na međunarodnim graničnim prijelazima za državljane trećih zemalja. Za njih se uvodi automatizirani elektronski sustav pod nazivom ETIAS, koji će služiti za putovanja u zonu Schengena.
Riječ je o internetskoj aplikaciji kojom će se prijavljivati ulazak u EU za što će državljani trećih zemalja morati platiti sedam eura. Odobrenje ETIAS-a za ulazak u Hrvatsku vrijedit će im tri godine.
Što se tiče unosa različitih roba i hrane iz BiH tu se ništa nije promijenilo ulaskom u schengenski režim. I dalje su na potpunoj zabrani meso i mliječni proizvodi.
Međutim, može se unijeti ograničena količina voća i povrća te jaja, proizvoda od jaja i meda. Dopuštene su i ograničene količine ribe i ribljih proizvoda.
Što se tiče bilja, biljnih proizvoda, voća i povrća u Hrvatsku se za osobnu potrošnju mogu unijeti samo tropsko voće: banane, ananas, datulje, durian i kokos. Unos zemlje i supstrata za sadnu kao i sadnica vinove loze, cistrusa i sjemenskog krumpira je zabranjeno.
Krumpir, rezano cvijeće, lukovice i gomolji, mrkva, cikla, celer rotkvica, kupus, cvjetača, kelj, zelena salata, radič, endivija, đumbir, šafran, kurkuma, rajčice, jabuke, kruške, dinje i lubenice mogu se unijeti u Lijepu našu iz trećih zemalja samo uz podnošenje fitosanitarnog certifikata kojega je izdalo nadležno tijelo zemlje iz koje se povrće uvozi.
Putnici iz trećih zemalja u svojoj osobnoj prtljazi mogu u Hrvatsku unijeti robu uz oslobođenje od uvoznih davanja bez potrebe izričitog prijavljivanja carinskom službeniku u vrijednosti od 300 eura u cestovnom i željezničkom prometu te 430 eura u zračnom i pomorskom prometu.
U Hrvatsku se može legalno unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 50 grama duhana, 10 mililitara e-tekućine, četiri litre vina, 16 litara piva, 10 litara goriva u prenosivom spremniku te dvije litre alkoholnog pića.
Osim toga putnici koji u svojoj prtljazi nose gotovinu u iznosu od 10 tisuća eura ili više obvezni su to prijaviti carinskom službeniku. Također su dužni prijaviti u kućnog ljubimca koji mora imati veterinarski certifikat ili putovnicu.
Fenix-magazin/MMD/Slobodna Dalmacija
