Jedan od najbližih saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina upozorio je NATO u četvrtak da će, budu li se Švedska i Finska priključile vojnom savezu pod američkim vodstvom, Rusija morati ojačati svoju obranu u regiji, uključujući postavljanje nuklearnog oružja.
Finska, koja s Rusijom dijeli granicu od 1300 kilometara, i Švedska razmatraju hoće li se priključiti NATO savezu. Finska će o tome odlučiti u sljedećih nekoliko tjedana, rekla je premijerka Sanna Marin u srijedu.
Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, rekao je da će, budu li se Švedska i Finska priključile NATO-u, Rusija morati ojačati svoje kopnene, pomorske i zračne snage na Baltičkom moru kako bi zadržala vojnu ravnotežu.
Medvedev je također eksplicitno iznio nuklearnu prijetnju rekavši da se više ne može govoriti o Baltiku bez nuklearnog oružja – gdje Rusija ima kalinjingradsku eksklavu između Poljske i Litve.
“Ne može se više govoriti o bilo kakvom statusu Baltika bez nuklearnog oružja – ravnoteža se mora ponovno uspostaviti”, rekao je Medvedev, koji je bio predsjednik od 2008. do 2012. godine.
“Do danas Rusija nije poduzela takve mjere i neće to učiniti”, rekao je Medvedev.
“Budemo li prisiljeni… imajte na umu da nismo mi to predložili”, dodao je.
Rusija već ima nuklearno oružje u baltičkoj regiji, izjavio je u četvrtak litavski ministar obrane Arvydas Anusauskas. On je za litavsku televiziju BNS rekao da je nuklearno oružje raspoređeno u ruskoj eksklavi Kalinjingrad na Baltičkom moru od prije.
“Trenutne ruske prijetnje izgledaju prilično čudno, kada znamo da, čak i bez postojeće sigurnosne situacije, drže oružje 100 km od granice Litve”. “U Kalinjingradu se oduvijek nalazilo nuklearno oružje… međunarodna zajednica, zemlje u regiji, savršeno su svjesne toga… Oni ga koriste kao prijetnju”, rekao je.
Litavska premijerka Ingrida Simonyte u četvrtak je rekla da ruska prijetnja osnaživanjem vojske, uključujući nuklearnim oružjem, u baltičkoj regiji nije “ništa novo”.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače poginule su tisuće ljudi i raseljeni milijuni, a invazija je izazvala strah od šireg sukoba između Rusije i Sjedinjenih Država.
Putin kaže da je “posebna vojna operacija” u Ukrajini nužna jer su Sjedinjene Države koristile Ukrajinu da prijete Rusiji, a Moskva je morala obraniti ljude koji govore ruski od ukrajinskog progona.
Ukrajina kaže da se bori protiv otimanja zemlje u imperijalnom stilu i da su Putinove tvrdnje o genocidu besmislene.
Fenix-magazin/IK/Hina
