Kako u poreznoj prijavi za 2025. uštedjeti novac-pet ključnih stavki koja se često zaboravljaju.
Podnošenje porezne prijave na dohodak za 2025. godinu može se itekako isplatiti, iako ga mnogi doživljavaju kao obvezu i administrativno opterećenje. Rok za predaju prijave za poreznu godinu 2025. istječe 31. srpnja 2026., dok oni koji koriste usluge poreznog savjetnika ili udruge za pomoć pri obračunu poreza automatski dobivaju produženje roka do kraja veljače 2027. godine. Prema podacima njemačkog Saveznog ministarstva financija, prosječni povrat poreza iznosi oko 1000 eura. Ipak, mnogi porezni obveznici gube stotine eura jer ne koriste sve olakšice i odbitke na koje imaju pravo.
U nastavku slijedi pet najvažnijih područja u poreznoj prijavi za 2025. godinu na kojima se može uštedjeti, a koja se često zanemaruju.
1. Troškovi vezani uz posao (Werbungskosten)
Troškovi povezani s obavljanjem posla jedno su od najvažnijih područja za povrat poreza, posebno za zaposlene osobe. Porezna uprava automatski priznaje paušalni iznos od 1230 eura godišnje. Tek kada stvarni troškovi premaše taj iznos, porezni obveznik ostvaruje dodatnu poreznu korist.
U te troškove ubrajaju se, primjerice, izdaci za stručna usavršavanja, seminare, tečajeve, stručnu literaturu, radnu opremu, članarine u strukovnim udrugama ili sindikatima te troškovi poreznog savjetovanja. Posebno važna stavka je trošak putovanja na posao, takozvana paušala za udaljenost. Za svaki kilometar udaljenosti između mjesta stanovanja i radnog mjesta priznaje se 30 centi po kilometru, a od 21. kilometra nadalje čak 38 centi.
Rad od kuće također donosi poreznu olakšicu. Za 2025. godinu priznaje se šest eura po danu rada od kuće, do maksimalno 1260 eura godišnje. I ovdje vrijedi pravilo da ukupni troškovi moraju premašiti paušalu kako bi se ostvario stvarni povrat.
2. Osiguranja i mirovinski doprinosi
Premije za osiguranja mogu se djelomično odbiti kroz tzv. posebne izdatke. To uključuje police privatnog osiguranja od odgovornosti, osiguranja od nesposobnosti za rad, dodatna zdravstvena osiguranja, kao i osiguranja od nezgode. Za zaposlene osobe maksimalni iznos koji se može priznati iznosi 1900 eura godišnje.
Posebno značajni su doprinosi za zakonsko mirovinsko osiguranje. U 2025. godini maksimalni iznos koji se može priznati za samce iznosi 29.344 eura. Međutim, važno je znati da se u poreznoj prijavi priznaje samo osobni dio doprinosa, dok dio koji plaća poslodavac ne ulazi u odbitke.
Također, donacije u korist humanitarnih i općekorisnih organizacija u potpunosti su porezno priznate, kao i plaćeni crkveni porez, što mnogi porezni obveznici često previde.
3. Zdravstveni troškovi kao izvanredni teret
Troškovi liječenja mogu znatno smanjiti poreznu obvezu ako se priznaju kao izvanredni teret. U ovu kategoriju spadaju troškovi liječničkih pregleda, lijekova, terapija, naočala, zubnih zahvata i sličnih medicinskih usluga koje osoba mora sama platiti.
Međutim, da bi se ti troškovi priznali, moraju prijeći osobni prag opterećenja. Taj prag ovisi o visini prihoda, bračnom statusu i broju djece. Upravo zato osobe s nižim primanjima ili obitelji s djecom češće ostvaruju pravo na povrat. Čuvanje računa i medicinske dokumentacije ključno je jer se povrat može mjeriti u stotinama eura.
4. Kućne usluge i troškovi obrtnika
Troškovi za pomoć u kućanstvu i radove na kući ili stanu nude značajan potencijal za porezne uštede. Porezna uprava priznaje 20 posto troškova rada, do maksimalno 4000 eura godišnje. To uključuje usluge čistačica, vrtlara, njegovatelja, ali i majstora poput električara, vodoinstalatera ili stolara.
Važno je naglasiti da se priznaje samo trošak rada, ne i materijal, te da svi troškovi moraju biti plaćeni bezgotovinski uz odgovarajući račun. Kod podstanara se ovi troškovi često skrivaju u godišnjem obračunu režija, zbog čega ih mnogi propuste prijaviti.
5. Djeca: porezni odbici i troškovi skrbi
Roditelji također imaju značajne porezne olakšice. Dječji porezni odbitak za 2025. godinu iznosi 6672 eura po djetetu, odnosno 3336 eura po roditelju. Uz to se priznaje i dodatni odbitak za skrb, odgoj i obrazovanje u iznosu od 1464 eura po roditelju.
Troškovi čuvanja djece, poput vrtića, dadilja ili produženog boravka, priznaju se do iznosa od 4800 eura godišnje. Ukupno gledano, porezna osnovica za egzistencijalni minimum djeteta iznosi 9600 eura po djetetu, što predstavlja značajno rasterećenje za obitelji.
Unatoč svemu navedenom, više od deset milijuna ljudi u Njemačkoj i dalje ne predaje poreznu prijavu, iako bi mogli ostvariti povrat. Hoće li se taj trend promijeniti, ostaje za vidjeti – no potencijal za uštedu u 2025. godini svakako postoji.
Fenix-magazin/DP/MMD
