Nastavljene su pripreme u Bazilici sv. Marije Velike u Rimu gdje će u subotu biti pokopan papa Franjo..
Mjere sigurnosti oko bazilike su pojačane kako se broj posjetitelja povećava, javlja agencija Anadolu.
Šesnaest stoljeća bazilika Santa Maria Maggiore visoko stoji na brdu Esquiline kao nijemi svjedok rimske povijesti. Izgrađena u 5. stoljeću i posvećena od strane pape Siksta III., Bazilika sv. Marija Velika (Santa Maria Maggiore) je jedna od četiri papinske bazilike u Rimu, uz baziliku sv. Petra, sv. Ivana Lateranskog i sv. Pavla izvan zidina.
U subotu 26. travnja, nakon sprovoda koji će se održati u 10 sati u bazilici sv. Petra, lijes pape Franje bit će prenesen u crkvu Santa Maria Maggiore, gdje će biti pokopan u niši između Pavlinske kapele i Sforzine kapele, u lijevom brodu. Na njegovom nadgrobnom spomeniku, po njegovoj izričitoj želji, bit će samo riječ: „Franciscus“. Lijes će biti postavljen u golu zemlju, kao znak poniznosti i jednostavnosti.
Bergoglio je prvi Papa u više od 120 godina koji je pokopan izvan crkve Svetog Petra. Posljednji je bio Lav XIII., pokopan u bazilici sv. Ivana Lateranskog 1903. godine.
Predaja kaže da je većina papa pokopana u vatikanskim špiljama, ali Santa Maria Maggiore je već s vremenom primila posmrtne ostatke sedam papa: Honorija III. (1227.), Nikole IV. (1292.), Pija V. (1572.), Siksta V. (1590.), Klementa VIII. (1605.), Pavla V. (1621.) i Klementa IX. (1669.).
Počevši od subote, u bazilici Santa Maria Maggiore, uz grobnice ostalih sedam papa, nalazit će se i grobnica pape Franje, uronjena u evokativnu atmosferu, obogaćenu elementima dodanim tijekom godina, ali koja čuva izvornu paleokršćansku strukturu.
Svaki kutak bazilike i danas podsjeća na pobožnost, povijest i umjetnost: od Pavlinske kapele do Sikstinske kapele, od mozaika apside iz 5. stoljeća do kasetiranog stropa pozlaćenog zlatom iz Amerike, koje su donirali katolički kraljevi Španjolske.
Ali prije svega, marijansko srce bazilike svakodnevno privlači vjernike i hodočasnike: sveta slika „Salus Populi Romani“ (na latinskom „Spas rimskog naroda“), jedan od najštovanijih portreta Madone na svijetu, smješten u Pavlinskoj kapeli i koji je duhovna referentna točka pape Franje od početka njegova pontifikata.
Dana 14. ožujka 2013., dan nakon izbora, Papa je privatno otišao u Santa Maria Maggiore kako bi se pomolio pred slikom Djevice. Gesta je označila početak rituala koji će se ponavljati prije i poslije svakog apostolskog putovanja.
U Rimu je bazilika Santa Maria Maggiore, izgrađena na izvornoj crkvi od koje ništa nije ostalo, a koja datira iz oko 2.-3. stoljeća poslije Krista, poznata po kultu Čuda snijega. Predaja kaže da je sama Madona naznačila mjesto gdje će se kapela graditi, čudesnim snježnim padalinama sredinom kolovoza, nakon što se u snu ukazala patriciju Giovanniju i papi Liberiju. Od tada se svake godine 5. kolovoza čudo obilježava kaskadom bijelih latica koje padaju s kasetiranog stropa bazilike.
Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio 17. prosinca 1936. u Buenos Airesu, bio je sin talijanskih imigranata. Studirao je u Argentini i Njemačkoj, a zaređen je za isusovačkog svećenika 1969. godine.
Na čelo Katoličke crkve došao je 2013. godine, postavši prvi papa iz Latinske Amerike. Tijekom više od deset godina pontifikata, ostao je figura i divljenja i osporavanja – zalagao se za reformu vatikanske birokracije, borbu protiv korupcije i socijalnu pravdu, ali je istodobno naišao na otpor konzervativnih krugova unutar Crkve.
Posljednje mjesece njegovog života obilježila je borba s bronhitisom i obostranom upalom pluća. Iz bolnice u Rimu otpušten je nakon 38 dana, a preminuo je u ponedjeljak, u 89. godini.
Fenix-magazin/SIM/Anadolu
