Fra Mate Bašić, vikar Franjevačkog samostana s vremenskom kapsulom skinutom s nosača križa/Foto: Hina

Riješen misterij svitaka iz tornja karlovačke crkve: Evo što na njima sve piše

U karlovačkom Franjevačkom samostanu u subotu je predstavljen sadržaj vremenske čahure pronađen 2. ožujka u postolju ispod jabuke križa koji je zbog oštećenja potresom skinut sa zvonika crkve Presvetog trojstva.

 

Za četiri dokumenta, jedan zapis i jednu potvrdu svinute u staklenu tubu, pa u bakrenu cijev ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Davor Trupković rekao je da je bilo sreće i božje providnosti da dokumenti budu sačuvani za današnju generaciju unatoč I. i II. svjetskom ratu i Domovinskom ratu, Kako je rekao, priprema se dokumentacija za obnovu zvonika crkve Presvetog trojstva iz sredstva Fonda solidarnosti EU.

Svitak je otvoren u Središnjem laboratoriju Državnog arhiva u Zagrebu u strogim laboratorijskim uvjetima, a sve je dokumentarno danas prikazanom filmu o uklanjanju oštećenog križa sa zvonika, pronalasku čahure i njezinom otvaranju. Ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva Dinko Čutura rekao je da je kapsula otvorena u komori u posebnim uvjetima, “gdje su dokumenti morali odležati jedan dan u uvjetima vlažnosti da se opuste, da se ne šokiraju odmatanjem, te svi ti svici sada izgledaju kao da su jučer pisani.”

Najavio je i potragu za matičnim knjigama i dokumentima koji nedostaju u muzeju Franjevačkog samostana i koji su najvjerojatnije u beogradskim arhivima zbog suđenja Alojziju Stepincu ili pak u zagrebačkim arhivima MUP-a.

Pročelnica Konzervatorskog odjela Karlovac Sonja Kočevar zahvalila se karlovačkim vatrogascima i HGSS-u jer su uspješno obavili zahtjevan posao skidanja križa, postavili zamjenski koji će na crkvi biti sve dok se povijesni križ ne rekonstruira i nakon obnove zvonika vrati na svoje mjesto.

Za četiri dokumenta Kočevar je rekla da su isprave pisane na papiru, ne na pargameni, ali vjerojatno impregnirane voskom, te da su pisane klasičnom tintom i imaju dekorativne ukrase u crnoj, plavoj i crvenoj tinti i detalje zlata, zlatnog praha.

Prvi svitak je iz 1858. iz doba vladavine Franje Josipa I, bana Jelačića i kardinala Haulika. Napisano je tko je obnašao svjetovnu, a tko crkvenu vlast, pa čak i koji su bili gimnazijski profesori. Spominje se Franjo Prokopija Godler koji je pozlatio križ i jabuku.

Jedan je dokument i iz 1883. , što je važno jer do sada nije bilo poznato da je tada bila restauracija, u njemu je popis gradskih vlasti i detaljan popis gradskih činovnika.

Kako je odgovarajući novinarima rekla Kočevar, ti će dokumenti biti baza za buduća istraživanja, oni su u staklenu tubu postavljeni 1938., zajedno sa starijim dokumentima iz kojih se vidi da je crkva bila restaurirana 1858. i 1883. godine, te 1938., posljednje u doba kardinala Stepinca.

Gvardijan Franjevačkog samostana fra Krunoslav Albert je za svitak iz 1938. godine rekao da je važan jer je iz razdoblja za koji u samostanskoj kronici nemaju zapise, jer su dokumente iz tih godina komunističke vlasti oduzela 1949. godine i do danas nisu vraćeni.

Gvardijana Alberta sada raduje što će se ovim svicima dodati i novi za buduće generacije, o obnovi crkve i zvonika Franjevačkog samostana, zajedno s podacima o potresu u prosincu lani.

Kočevar je dodala da se razmišlja i o tome da novi “svitak” bude digitalan, USB ili tako nešto, te da se novima prilože kopije nađenih dokumenata u ovoj kapsuli.

Predstojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije, vlč. Vlado Mikšić naglasio je da je pronalazak vremenskih kapsula uobičajen, ali da je ovaj pronalazak velika radost jer će iz ovoga otkrića proizaći puno znanstvenih istraživanja što će se ugraditi i u povijest Karlovca i Zagrebačke nadbiskupije.

Gradonačelnik Karlovca Damir Mandić najavio je da će Grad zajedno sa županijom osigurati sredstva da se zaštiti unutrašnjost crkve. Osigurano je 200.000 kuna za podizanje skela. Pozvao je pravne subjekte i građane da doniraju sredstva kako obnova ne bi trajala predugo.

Županica Martina Furdek Hajdin podsjetila je da se povijesna jezgra počela graditi 1579. kao utvrda za vojnike, došli su i obrtnici, trgovci i drugi, “a od tad je bilo i epidemija i pandemija, potresa i požara, taj prostor i dalje služi ljudima, a tako će biti i nakon covida-19 i zadnjih potresa.”

Pošto su u svicima i cjenici radova i hrane za graditelja iz 1794. i 1858. godine novinare je zanimao i preračun u današnje cijene, te fra Mate Bašić je rekao da je podizanje zvonika 1794. stajalo, 13.000 forinti ili 8,8 milijuna kuna, da je kilogram govedine stajao devet krajcera ili 105 današnjih kuna, piletina 24 krajcera ili 275 kuna, vino 14 krajcera što je 160 kuna, šećer 26 krajcera ili 230 kuna, kava 32 krajcera ili 365 kuna. To je bilo, kaže fra Mate sukladno plaćama, jer je dnevničar dobivao 40 krajcera ili 455 kuna na dan, a naučnik na tornju 1 1/3 guldena ili 900 kuna dnevno ili pak 18.000 kuna mjesečno.

Preračun se radio usporedbom cijene srebra tada i danas. Jedan krajcer bi prema današnjoj vrijednosti srebra bio sedam eura, a tada je jedan krajcar bio između 1.3 i dva sadašnjih eura.

Fenix-magazin/IM/Hina

Pogledajte drugo

NJEMAČKA: Vidite li ovaj znak na svojim vratima, odmah zovite policiju

Bande provalnika ne idu u akciju bez pripreme.   Mnogi stanovnici isprva ih smatraju malim …