Istraživački tim u Njemačkoj i Danskoj otkrio je da liječnici u Njemačkoj propisuju djeci daleko više antibiotika širokog spektra, što bi moglo imati ozbiljne posljedice. Liječnici gotovo svako drugo dijete liječe antibioticima širokog spektra.
Kod tvrdokornih bakterijskih bolesti pomažu samo antibiotici. Ali moraju li to zaista biti antibiotici širokog spektra koji pomažu protiv mnogo različitih bakterija? Ili nisu dovoljni takozvani antibiotici uskog spektra, koji se specifično bore protiv određenih bakterija?
Ovo pitanje postavljaju istraživači s Leibniz instituta za preventivna istraživanja i epidemiologiju u Bremenu.
Rezultat njihove studije: Oko 40 posto male djece u Njemačkoj liječi se antibioticima širokog spektra kada prvi put primaju antibiotike ambulantno. Za usporedbu, udio u Danskoj je samo šest posto.
– Ne može se medicinski objasniti, kaže profesorica iz Bremena Ulrike Haug u intervjuu za Njemačku tiskovnu agenciju (dpa).
Prema njihovim nalazima, obje zemlje imaju slične stope zaraze. Zašto su onda razlike tako značajne?
– Moguće je da veća upotreba antibiotika širokog spektra u Njemačkoj ima veze s navikama propisivanja, rekla je Ulrike Haug. P
ropisuju li njemački liječnici bez oklijevanja antibiotike širokog spektra?
Ova praksa je ” vrlo zabrinjavajuća u smislu nuspojava i rezistencije “, kaže Oliver Scholle, koji je dao značajan doprinos studiji.
– Neke se infekcije mogu liječiti samo antibioticima širokog spektra; antibiotici uskog spektra ne djeluju. Međutim, za mnoge druge infekcije dovoljni su antibiotici uskog spektra, dodaje Ulrike Haug.
Prema istraživačima, ova nepotrebna uporaba antibiotika širokog spektra dovodi do toga da sojevi bakterija s vremenom postanu otporni na antibiotike širokog spektra i da se korisne bakterijske vrste uništavaju. Rezultat: više nuspojava u gastrointestinalnom području. Dakle, bolovi u trbuhu, mučnina, proljev – kod male djece.
Istraživači iz Bremena vrlo su zabrinuti zbog udjela antibiotika širokog spektra.
Fenix-magazin/MD
