Vino i delicije u Pomeni / Foto: Fenix (A. Stražićić Rodriguez)

(REPORTAŽA) VINSKO CARSTVO DUBROVAČKOG KRAJA: Priča iz Konavala i Pelješca o vinu, vinovoj lozi i nesalomljivosti hrvatskog čovjeka

U Hrvatskoj, a posebno na njezinu krajnjem jugu i širom Dalmacije, nailazimo na veliki broj autohtonih sorti vinove loze.

 

Postoje dokazi da je plemenita loza Vitis vinifera u Dalmaciji bila značajna još prije Krista. Prvi su je donijeli Feničani, a kasnije Grci koji su naselili istočnu Jadransku obalu i otoke Mljet (Ogigija), Korčula (Korkyra), Vis (Issa), Hvar (Pharmacy) te gradove Trogir (Tragurion) i Cavtat-(Epidaurus).

PIŠE: Ane Stražičić Rodriguez

Pelješko vinogorje / Foto: Fenix
Pelješko vinogorje / Foto: Fenix

Da je za vrijeme Grka bilo razvijeni vinogradarstvo svjedoče mnogi arheološki nalazi i dokumenti: vinske čaše i vrčevi te kovani novac sa otisnutim grozdom iz 6. stoljeća prije Krista, kao i mnoga nalazišta anfora na području Južnog Jadrana, naročito Mljeta. To svijedoči da je vinarstvo bilo jaka gospodarska grana sve do pada Rimskog Carstva 476.g.

Barbari i Turci uništili vinograde

Dolaskom Barbara uništeni su vinogradi i mnoge sorte vinove loze. Dijelovi Južne Dalmacije, a pogotovo otoci bili su pošteđeni. Novodoseljeni Hrvati počinju se pomalo privikavat na uzgoj vinove loze kao privredne kulture, a posebno nakon pokrštavanja od 7.do 9 .stoljeća. Od tada počinje značajnija proizvodnja vina, nastaju novije sorte, ali se donose i strane sorte loze zbog dobro razvijenih veza sa svijetom.Vinogradi Peljesac 2

Dolaskom Turaka sredinom 15. stoljeća ponovno su uništeni mnogi vinogradi po Dalmaciji. Jedino su pošteđeni otoci i područje Dubrovačke Republike usljed dobrih diplomatskih i trgovačkih odnosa sa Turcima. Tako su na području Dubrovačke Republike sačuvani vinogradi i autohtone sorte loze koji svoj vrhunac doživljavaju krajem 19.stoljeća.

U Dalmaciji je poznato oko 80 sorti vinove loze od koje se proizvode vrhunska vina. Najpoznatija vina u Južnoj Dalmaciji su Plavac mali, Plavac, Postup, Grk, Pošip… te nadaleko poznata Dubrovačka malvasija. Zanimljivo je kako ona nija bila svakome dostupna u Dubrovačkoj Republici, već je bila namijenjena samo za diplomaciju i više slojeve društva.

Dubrovački podrumi

Kušaonica u Dubrovačkim podrumima / Foto: Fenix (Preslik DP)
Kušaonica u Dubrovačkim podrumima / Foto: Fenix (Preslik DP)

Za vrijeme obrambenog Domovinskog rata mnogi konavoski vinogradi su uništeni, a vinarije spaljene i razorene od strane JNA, srbočetnika i crnogorskih terorista. Do neprepoznatljivosti je uništena, najveća i najpoznatija dubrovačka vinarija Dubrovački podrumi na Grudi koja je po opsegu i kvaliteti, vodeća vinska kuća Konavoskog vinogorja koja je s radom počela davne 1876. godine. Tada je osnovana u vinarskom svijetu čuvene konavoske tvrtke Podrum Pero Kolić. koja je na  Grudi proširena i novosagrađena 1963 godijne sa vinogorjem u Konavoskom polju.Vina u stalazi

Nakon Domovinskog rata, Dubrovački podrumi kao i cijele Konavle su bili opljačkani, spaljeni i uništeni. Ipak konavoski čovjek nalazi dodatnu snagu i oživljava ratom uništene vinograde i obnavlja svoje vinarije. Sjećajući se tih teških dana, jedan od vlasnika Dubrovačkih podruma  Božo Martinović priča nam kako su obnovili vinariju i na Grudi 2002. godine ugradili najsuvremeniju  tehnologiju za stabilizaciju, filtriranje i liniju za punjenje kapaciteta od 2000 boca na sat.

Dubrovačka malvasija, čija sorta ima veliku povijesnu vrijednost, zahvaljujući brizi i trudu stručnjaka Dubrovačkih podruma i ostalih konavoskih vinara oživjela je na njihovu vinogorju te se tako to vrhunsko vino iznimne vrijednosti vratilo na hrvatsko i svjetsko tržište. Valja istaknuti kako se “Plavac mali” Dubrovačkih podruma zajedno sa “Malvasijom dubrovačkom” od početka pije na Večernjakovoj Domovnici u njemačkom Bad Homburgu, najpoznatijoj hrvatskoj izvandomovinskoj manifestaciji na kojoj se već 15 godina zaredom biraju najpopularnijih Hrvati izvan Domovine.

Božo Martinović i vina Dubrovačkih podruma su svake godine na Večernjakovoj Domovnici / Foto: Fenix
Božo Martinović i vina Dubrovačkih podruma su svake godine na Večernjakovoj Domovnici / Foto: Fenix

Vinarija Karaman

Zahvaljujući upornosti, znanju i viziji konavoskih vinara, među kojima su svakako Niko i Anita Karaman iz Vinarije Karaman, obnovljenu sortu autohtone Dubrovačke Malvazije danas proizvode i svi konavoski vinari.

Druga najpoznatija konavoska autohtona sorta je Plavac mali koji se spominje i u knjizi Der Weinbau des Oesterreichischen Kaiserthumus (Vinogradarstvo Austrijskog Carstva )1821. godine  koju je u Beču izdao Franz Ritter von Heintl. Između više dalmatinskih bijelih i crnih sorti vinove loze spominje se i “Plavaz mali czerni” te navodi njemački prijevod imena -“Kleine schwarze Kerntraube”.

Kao vrijedna sorta loze Austrijskog carstva spominje se 1841.godine Plavac mali od kojeg se razvila se sorta Zinfandel. Jedna od najpoznatijih proizvođača Plavca malog je jedina žena među vinarima na Jugu Hrvatske, točnije na Pelješcu, Marija Mrgudić. Ona sa svojim bratom Nikom Bura proizvodi vrhunska vina, a među njima su  najpoznatiji Plavac mali „Bura“ i Postup „Mare“ koji se piju i u najboljim restoranima New Yorka i Amerike. Sestra i brat najavljuju kako će u njihovoj vinskoj ponudi uskoro biti i njihov Prošek.Crvik

„Crvik – vinogradi i vinarija“

Uz Dubrovačke podrume, koji su najveća vinarija u tom dijelu Hrvatske, jedan od najpoznatijih vinara u Konavlima je i Andro Crvik. Gospar Andro sa svojom obitelji u Komajima posjeduje vinograde i vinariju pod zajedničkim nazivom „Crvik – vinogradi i vinarija“. Prigodom posjeta njegovoj vinariji s ponosom nam kaže kako ništa ne znači kad samo spominjemo vina Crvik, Karaman, Miljas, Dubrovački podrum…, ako pritom ne spomenemo Konavle i Konavoske „Vinice“ (podrume). Etiketa „Crvik – vinogradi i vinarije“ stoji na buteljama vrhunskih autohtonih vina poput Dubrovačke malvazije, Plavca te Plavca malog – Pomet akoji je bio šampion crnih vina 2015. godine u izboru Hrvatske gospodarske Komore, a što je bilo prvo nacionalno ocijenjivanje vina na razini Hrvatske.Obrada grozdja

Povratkom 1993.u oslobođene ali spaljene i uništene Konavle, obitelj Crvik je sa puno truda, ljubavi i entuzijazma stvorila pravo malo vinsko carstvo različitih vrsta vina. Gospar Andro ponosan je na Festivale vina koji se održava u njegovim Komajima, pitoresknom mjestu u Konavlima,  na Trgu kotarskih velikana gdje se na spomenik vina stavlja boca najboljega Konavoskog vina: Festival mladog vina – Sv.Martin 11.studenog; Festival vina – Sv.Vinko 22 siječnja i Festival vina – Gospa Luncijata 25 ožujka.

Vinarija Miljas                       

Vinar Zvonko Miljas / Foto: Fenix (Preslik VM)
Vinar Zvonko Miljas / Foto: Fenix (Preslik VM)

Pri posjetu vinariji Miljas iz Mihanića u Konavlima, mladi vlasnik Zvonko Miljas, koji je taj posao naslijedio od svog oca Iva Miljasa, ponosno nam je ispričao kako se još za vrijeme Austro-Ugarske spominje konavosko vinarstvo i Konavosko polje u kojem uz standardne uspijevaju i sorte vina poput Maraštine, Grka, Malvasije, Rosè i Plavca.

Miljas Maraština i Miljas Plavac osvojili su srebro i broncu na druženju Dalmatinskih vinara 1995., a 2010. godine Miljas Grk i Miljas Malvazija osvojili su zlatnu medalju. Zvonko Miljas sa svojom obitelji  uz puno truda, znanja i velikog entuzijazma ostvaruje svoj vinski san i sa svojim vrhunskim Miljas vinima postaju prepoznatljivi brend Konavoskog vinskog carstva. Terra Madra

Vinarija i Vinogorje Terra Madre u Komarni nasuprot Pelješcu je zasigurno najviše poznat po autohtonoj sorti Plavac mali. Susret sa jednim od vlasnika Davorom Martinović i vinskim specijalistom Markom Šumanom (40 godina iskustva u proizvodnji i kušanju vina) bio je iznimno zanimljiv i poučan. Pokazan nam je proces proizvodnje vina u modernim pogonima, a obišli smo i predivno vinogorje koje se na padinama kamenitog poluotoka spušta sve do mora.

U blizini Vinarije Terra Madrea su Vinarija Rizman i Vinarija Volarević, koja se također diče svojim vrhunskim vinima. Sva ta vina, među kojima su i vina Terra Madre,  zasigurno spadaju u vrhunska vina vinskog carstvo Dubrovačkog kraja i Dalmacije.

Fenix-magazin/SIM Ane Stražičić Rodriguez (članica Hrvatskog svjetskog kongresa USA)

Malvasia i Indian

 

Pogledajte drugo

Prijelaz na električna vozila ugasit će u Njemačkoj 200 tisuća radnih mjesta

Prijelaz s motora s unutarnjim izgaranjem na one s baterijom smanjit će broj radnih mjesta …