U Njemačkoj je 2024. godine sklopljeno oko 350.000 brakova – najmanje otkako Savezni statistički ured vodi evidenciju. Istodobno, brakovi danas u prosjeku traju dulje nego ranije.
Prema podacima Saveznog statističkog ureda (Destatis), broj sklopljenih brakova 2024. pao je na najnižu razinu od 1950. godine, od kada datira dostupna statistička serija. Ukupno je sklopljeno 349.200 brakova, a 79 posto osoba koje su stupile u brak vjenčalo se prvi put. Oko tri posto brakova sklopljeno je između istospolnih partnera.
Udio oženjenih i udanih u padu
Udio oženjenih i udanih osoba u ukupnoj populaciji također se smanjuje. Dok je 1994. godine 60 posto punoljetnih građana bilo u braku, najnoviji podaci pokazuju da je taj udio pao na 50 posto. Istodobno je udio neoženjenih i neudanih osoba porastao s 24 na više od 33 posto. Iz Destatisa ističu da broj i udio osoba u braku već godinama gotovo kontinuirano opadaju.
Psihoterapeut i autor Wolfgang Krüger smatra da aktualni pad ne treba izazivati zabrinutost. „Blagi pad broja brakova u posljednjoj godini posve je normalan jer živimo u nesigurnim vremenima, a ljudi tada nerado donose dugoročne odluke“, izjavio je.
Usporedba s 1950. godinom pokazuje da je broj brakova pao za više od 50 posto. Prema Krügeru, društveni uvjeti tada su bili posve drukčiji: žene su često bile ekonomski ovisne i pod snažnim društvenim pritiskom da se udaju, što danas više nije slučaj.
Brak može utjecati na prihode žena
Unatoč većoj društvenoj slobodi, brak i dalje može negativno utjecati na prihode, karijeru i mirovinu žena. Studija minhenskog instituta ifo i Sveučilišta u Oslu pokazala je da se radni prihodi žena nakon sklapanja braka u prosjeku smanjuju za oko 20 posto. Istraživačica ifo instituta Elena Herold navela je da se otprilike četvrtina tog smanjenja može pripisati poreznom sustavu koji pogoduje zajedničkom oporezivanju bračnih partnera.
Njemačka iznad prosjeka EU-a
Unatoč padu, Njemačka je i dalje iznad prosjeka Europske unije po broju sklopljenih brakova. Dok je broj brakova na 1.000 stanovnika pao s 11 u 1950. na 4,2 u 2024. godini, prosjek EU-a iznosio je 4,0. Najmanje brakova 2023. zabilježeno je u Sloveniji (3,0), Italiji (3,1) i Bugarskoj (3,4), a najviše u Rumunjskoj (5,8), Latviji (5,6) i Mađarskoj (5,2).
Istodobno se povećava dob pri sklapanju prvog braka. Godine 2024. žene su se prvi put udavale u prosjeku s 32,9 godina, a muškarci su se ženili s 35,3 godine. Godine 1994. prosječna dob iznosila je 27,1 godinu za žene i 29,4 godine za muškarce. Razvodi se također događaju kasnije: dok su 1994. brakovi u prosjeku trajali 12 godina, posljednji podaci pokazuju prosjek od 14,7 godina.
Krüger ocjenjuje da dulje trajanje brakova pokazuje kako su oni danas „strukturno stabilniji nego prije deset ili dvadeset godina“. Parovi najčešće nekoliko godina žive zajedno prije nego što se odluče na brak, pa su odnosi već provjereni u svakodnevnom životu.
Pad i crkvenih vjenčanja
Smanjuje se i broj crkvenih vjenčanja, i to brže nego ukupni broj sklopljenih brakova. Prema podacima Njemačke biskupske konferencije, 2024. godine održano je 22.513 katoličkih vjenčanja, dok ih je krajem 1980-ih bilo više od 110.000. U Evangeličkoj crkvi 2023. zabilježeno je 28.089 vjenčanja, naspram gotovo 70.000 iz 2000. godine. Broj članova katoličke i evangeličke crkve između 2000. i 2023. smanjio se također za oko 30 posto.
Fenix-magazin/MD/
