Rekordna inflacija iznad 12 posto u petak je u Saboru izazvala žestoke kritike oporbe na račun Vlade koju optužuje da nema gospodarsku politiku ni konkretne mjere kojim bi se pomoglo građanima i gospodarstvu u recesiji koja se očekuje na jesen, piše Hina.
Peđa Grbin (SDP) kazao je da se Vlada bavi isključivo pitanjem goriva, a to nije dovoljno.
„S ovom inflacijom se moramo suočiti sveobuhvatno i pomoći apsolutno svima. Mjere trebaju prvenstveno usmjereno prema onima koji nemaju. Moramo intervenirati u mirovine i omogućiti da budu veće, moramo osigurati mjere koje se odnose na grijanje, ali i pomoći našem gospodarstvu, primjer, poput dodatnih subvencija za električnu energiju što je SDP predložio. Međutim, Vlada ne čini ništa od toga”, upozorava šef SDP-a.
Od novog ministra financija i potpredsjednika Vlade za gospodarstvo jučer nismo dobili nijedan konkretan odgovor i očito je da je odlazak Zdravka Marića u trenutku kada se Hrvatska suočava s jednom od najvećih gospodarskih kriza od samostalnosti u stvari bijeg od odgovornosti. Nikome u ovom trenutku nije jasno koja je gospodarska politika Vlade i premijera Plenkovića. Ako Vlada uskoro ne počne djelovati, bojim se da nas čeka vruća jesen, ali ne zbog grijanja na 25 stupnjeva na što smo navikli nego zato što će ljudima biti dosta, poručio je Grbin.
Za Nikolu Grmoju (Most) ova inflacija uopće nije povezana s ratom u Ukrajini, kako tvrde naši dužnosnici, jer smo mi inflaciju imali i prije. Nama se inflacija događa zbog nekoliko uzroka – lockdownova koje smo imali u cijelom svijetu, tiskanja novca FED i Europske centralne banke, špekulanata koji sada ovo koriste da dižu cijene, uvođenja eura. Sve što se sada događa u Hrvatskoj s inflacijom je velikim dijelom odgovornost Vlade, a ne nekakvih faktora izvan Hrvatske, istaknuo je.
Grmoja je kazao da nije siguran da je zamrzavanje cijena namirnica, što uvode neke zemlje, dobro rješenje jer će se to kad-tad prebiti preko leđa potrošača.
Trebali smo u dobrim vremenima, kada je bio taj fantastični ministar Zdravko Marić, provoditi strukturne reforme, dodatno smanjivati namete, potaknuti razvoj gospodarstva i riješiti problem nedostatka radne snage. Državi nam prijeti slom mirovinskog sustava i demografski slom i pitanje je što će u godinama koje dolaze ostati od Hrvatske ako ne nađemo način kako dio naše dijaspore vratiti u Hrvatsku i kako egzodus koji smo imali namiriti u smislu novog stanovništva, poručuje Grmoja.
Sandra Benčić (Zeleno-lijevi blok) ustvrdila je da je najveći porast u segmentu prometa što pokazuje da su upravo energenti oni koji najviše utječu na inflaciju u području hrane i pića.
„Sektori u kojima najviše rastu cijene su oni koji kod građani s najnižim primanjima stvaraju najveći efekt i zauzima najveći dio kućnog budžeta i riječ je o ozbiljnom udaru na najsiromašnije. Vlada treba dizajnirati mjere koje daje direktne transfere skupinama najviše pogođene inflacijom, a ne horizontalne koje na sve djeluju jednako”, rekla je Benčić.
To znači, poručila je, da je potrebna pomoć kućanstvima u kategorijama prijevoza, hrane i pića direktnim transferima, bilo direktnim financijskim vaučerima ili na bilo koji drugi način, i to onima koji su najpogođeniji, a ne i onima koji to mogu isfinancirati jer pripadaju višim dohodovnim razredima.
Benčić je upozorila i da se visoka godišnja stope inflacije koristi kao argument za podizanje kamatnih stopa u financijskoj industriji, koja će od toga najviše profitirati te pozvala novog ministra financija Marka Primorca da vidi kako se dio krize solidarno može prenijeti i na banke, a ne samo na građane. Ključni test za ministra Primorca će biti je li spreman prebaciti teret krize na one koji imaju, a spasiti građane, ocijenila je.
Stipo Mlinarić (Domovinski pokret) kazao je da je u Slavoniji rodio suncokret kao nikada do sada pa pita zašto je litra ulja koja je do prije četiri mjeseca bila 10 kuna, sada 21 kunu. Hrvatska ima dovoljno suncokreta, imamo uljare, da je poskupilo 30 posto zbog goriva i otišlo na 13 kuna, čovjek ništa ne bi rekao, dodao je.
Da bi ljudi preživjeli jesen i zimu, Vlada treba ograničiti cijene bar pet-šest najosnovnijih artikala, poput, primjerice, brašna kojeg Hrvatska proizvodi, ima ga i za izvoz, ulja i šećera, jer sve to imamo i slavonska polja su puna. Ovako netko u ovoj krizi, koja je svjetska kriza izazvana agresijom Rusije na Ukrajinu, lovi u mutnom i bogati se, upozorio je.
Za novog ministra financija Primorca smatra da nema petlju da prvi njegov potez bude oporezivanje nekretnina. Nitko neće dirati u bogati lobi, vrlo rado će sirotinju oguliti. A to bi bio jedan od poteza koji bi mogao pomoći i ove koji imaju po pet stanova i pet vikendica, njih bi trebalo oporezivati, smatra Mlinarić.
Fenix-magazin/SČ/Hina
