Značajna reforma Zakona o zaštiti majčinstva u Njemačkoj će stupiti na snagu 1. lipnja 2025. Po prvi put, žene koje dožive spontani pobačaj od 13. tjedna trudnoće dobivaju zakonski zajamčena razdoblja zaštite do osam tjedana.
U budućnosti će žene koje dožive spontani pobačaj od 13. tjedna nadalje također imati pravo na zaštitu trudnoće odnosno Mutterschutz. Ti dani bit će uračunati u zahtjevu za naknadu (U2).
Što je trudnoća dulje trajala, to je dulje razdoblje zaštite žene nakon pobačaja.
Konkretno primjenjivat će se sljedeće pravilo:
Pobačaj od 13. tjedna trudnoće: žene imaju pravo do 2 tjedna porodiljnog dopusta (Mutterschutz)
Pobačaj od 17. tjedna trudnoće: žene imaju pravo do do 6 tjedana porodiljnog dopusta
Pobačaj od 20. tjedna trudnoće: žene imaju pravo do do 8 tjedana porodiljnog dopusta
Tijekom ovih zaštitnih razdoblja, poslodavci ne smiju zaposliti pogođene žene. Iznimke od ovoga moguće su samo ako dotična žena izričito izjavi svoju spremnost za rad.
Međutim, zaštita majčinstva nije samo razdoblje zaštite.
Zakon o zaštiti majčinstva stupa na snagu bez obzira na konkretnu trudnoću, jer poslodavac mora provesti i procjenu rizika prema zakonu o zaštiti majčinstva kao dio opće procjene uvjeta rada te iz toga izvesti potrebne i odgovarajuće zaštitne mjere.
Poslodavac je dužan zaštititi majku i dijete
Ako žena obavijesti poslodavca o svojoj trudnoći, poslodavac je dužan definirati i provesti specifične zaštitne mjere na temelju te procjene rizika.
Poslodavac mora oblikovati radne uvjete na način da se isključi svaki nerazuman rizik za trudnicu ili dojilju ili njezino (nerođeno) dijete.
Na primjer, dizanje teških tereta ili rad noću te nedjeljom i praznicima općenito su zabranjeni.
Samo ako poslodavac ne može preurediti radno mjesto u skladu s tim ili premjestiti ženu na drugo radno mjesto, mora se izdati zabrana zapošljavanja.
Naknada za porodiljni dopust (njem. Mutterschaftsgeld), doprinos poslodavca (njem. Arbeitgeberzuschuss) i naknada za porodiljni dopust (njem. Mutterschutzlohn)
Tijekom zaštitnih razdoblja prije i poslije poroda, zaposlene žene imaju pravo na naknadu za majčinstvo.
Ove pogodnosti ovise o vašem statusu osiguranja:
- Žene koje su članice zakonskog zdravstvenog osiguranja primaju naknadu za porodiljni dopust i subvenciju poslodavca. Naknadu za porodiljni dopust, koja iznosi maksimalno 13 eura po kalendarskom danu, isplaćuje ženina zdravstvena osiguravajuća kuća. Osim toga, poslodavac mora platiti troškove razlike između 13 eura i prosječne neto plaće po kalendarskom danu.
Maksimalan iznos od 210 eura
- Žene koje nemaju zakonsko zdravstveno osiguranje – na primjer, one s privatnim zdravstvenim osiguranjem ili žene s obiteljskim osiguranjem u okviru zakonskog zdravstvenog osiguranja – primaju naknadu za porodiljni dopust u maksimalnom iznosu od 210 eura.
Njemački ured za socijalno osiguranje odgovoran je za zahtjev i isplatu. Također primaju subvenciju poslodavca.
Ako postoji zabrana zapošljavanja izvan zaštitnih razdoblja, zaposlena žena ne mora se bojati nikakvih financijskih nedostataka. Zadržava prosječnu zaradu koju je ostvarivala prije početka trudnoće (Mutterschutzlohn).
- Državne službenice zadržavaju puno pravo na naknadu tijekom zaštitnih razdoblja i razdoblja individualne zabrane zapošljavanja.
- Samozaposlene osobe nisu obuhvaćene Zakonom o zaštiti majčinstva. Morate se zaštititi u razdoblju prije i poslije poroda. Dodatne informacije za samozaposlene osobe dostupne su na obiteljskom portalu
Što je “Mutterschutz”?
Razdoblje zaštite majčinstva – njem. Mutterschutz je razdoblje tijekom kojeg vam nije dopušteno raditi prije i poslije poroda.
U kolokvijalnom jeziku, na ovo se razdoblje misli kada se kaže da je žena na „porodiljnom dopustu“. To obično počinje 6 tjedana prije očekivanog datuma poroda i obično završava 8 tjedana nakon poroda.
Više o pravima koje možete ostvariti vezano za Mutterschutz možete pročitati ovdje.
Fenix-magazin/SČ
