Stranke CDU/CSU i SPD žele reformirati Zakon o radnom vremenu. Reakcije su pomiješane, s nekim oštrim kritikama. Činjenica je da će njemačka vlast učiniti što god može da radni dan traje dulje.
U načelu, radnici u Njemačkoj ne smiju raditi više od osam sati dnevno, iako je u iznimnim slučajevima moguće i do deset sati. To je ugrađeno u važeći Zakon o radnom vremenu, ali upravo to vlada koju vodi kancelar Friedrich Merz (CDU) želi riješiti: U koalicijskom sporazumu, CDU/CSU i SPD već su se dogovorili o uspostavljanju tjednog, a ne dnevnog maksimalnog radnog vremena.
Ali koje bi scenarije izmjena Zakona o radnom vremenu mogli ponuditi radnicima?
Novim, revidiranim Zakonom o radnom vremenu, savezna vlada želi dati radnicima veću fleksibilnost na radu, osigurati ekonomske poticaje i održati obujam posla unatoč demografskim promjenama.
Trenutni opći maksimalni radni opseg od 40 sati, s osam ili, u iznimnim slučajevima, deset sati dnevno, uskoro bi mogao biti stvar prošlosti, prema prijedlozima savezne vlade.
Merzova vlada planira ove inovacije reformom Zakona o radnom vremenu
Prema vladinim predstavnicima, umjesto tjednog ograničenja od 40 sati trebalo bi se primjenjivati tjedno ograničenje od 48 sati, kako je nedavno izvijestilo nekoliko medija.
Prema izračunima Instituta za radno pravo Hugo Sinzheimer (HSI) Zaklade Hans Böckler, to bi omogućilo radne dane do 12 sati i 15 minuta – a time i znatno više dnevnog radnog vremena od trenutnog maksimuma od 10 sati.
Prema vladinim prijedlozima, oni koji rade više od osam sati jedan dan trebali bi to moći kompenzirati radom manjim brojem sati drugim danima. To bi ostavilo više vremena za obiteljske i druge privatne stvari drugim danima. Međutim, više od polovice njemačkih radnika radije bi općenito smanjilo svoje radno vrijeme.
Prema tvrdnjama političara CDU/CSU i SPD-a, reforma Zakona o radnom vremenu trebala bi pomoći i u suzbijanju nedostatka kvalificiranih radnika.
Članovi CDU/CSU i SPD-a nadaju se da će fleksibilnije radno vrijeme potaknuti više ljudi – uključujući roditelje, obiteljske njegovatelje i starije radnike – da se vrate na posao.
Tvrtke bi također trebale imati koristi od ublažavanja trenutnog okvira radnog vremena: naime, korištenjem fleksibilnijeg modela radnog vremena kako bi prikladnije reagirale na vršna opterećenja i bolje rasporedile svoje radnike prema potražnji.
Nova analiza HSI-ja žestoko kritizira planove reforme radnog vremena
Međutim, reakcije na trenutni pristup koalicijske vlade CDU/CSU reviziji Zakona o radnom vremenu bile su izuzetno različite. Udruženje bavarskih poduzeća (vbw), na primjer, pozdravilo je ideju prilagodbe maksimalnog tjednog radnog vremena.
Njegovi predstavnici, na primjer, prigovorili su često iznesenom prigovoru da je radno vrijeme dulje od osam sati dnevno opasno za zdravlje. Na primjer, članovi vbw-a tvrdili su da se potencijal dugih radnih dana koji ugrožava zdravlje jednostavno kompenzira manjim radom drugim danima, pišu njemački mediji.
Međutim, predstavnici HSI-ja snažno se ne slažu s ovim stavom: Medicina rada je odavno dokazala da je radno vrijeme dulje od osam sati opasno za zdravlje, prema tvrdnjama instituta.
Dugoročno to dovodi do veće učestalosti bolesti povezanih sa stresom, uključujući mentalne bolesti i simptome izgaranja, kao i fizičke i mentalne iscrpljenosti. Prema HSI-ju, potencijal za fizičke bolesti – uključujući moždani udar, dijabetes i povećani rizik od raka – također proizlazi iz radnih dana koji prelaze osam sati.
Dr. Amélie Sutterer-Kipping i dr. Laurens Brandt iz HSI-ja tvrde da se ciljevi koje je navela njemačka vlada ne mogu postići dereguliranim radnim vremenom, pišu njemački mediji.
Osim potencijala duljeg dnevnog radnog vremena štetnog za zdravlje, malo je vjerojatno da će se ravnoteža između posla i obiteljskog života značajno poboljšati.
Naprotiv: “Predvidljivost i planiranje radnog vremena važni su ključni čimbenici za ravnotežu između posla i obitelji”, tvrde istraživači HSI-ja.
Fenix-magazin/SČ
