U skandinavskim zemljama se cjepivo Moderne ne daje mladima zbog rizika od miokarditisa. Taj rizik postoji i kod cjepiva Pfizer/BioNTech. Stručnjaci kažu da je puno manji od rizika oboljenja, javlja Deutsche Welle.
Vijest je unijela nemir među mlade i njihove roditelje: nakon Švedske i Danske, i Finska je ograničila korištenje cjepiva američke Moderne. U Švedskoj to cjepivo ne primaju mlađi od trideset godina, u Danskoj mlađi od osamnaest. U Finskoj pak Moderna se ne preporučuje muškarcima mlađima od trideset godina.
Zdravstvene vlasti u tim zemljama govore o preventivnoj mjeri zbog malog rizika od upale srčanog mišića (miokarditis). „Korelacija je posebno jasna kod cjepiva Spikevax koje proizvodi Moderna, i to posebno nakon primanja druge doze”, piše u objašnjenju švedskih zdravstvenih vlasti.
U Švedskoj se mlađim osobama preporučuje također mRNA cjepivo, ali ono koje je razvio njemački BioNTech, a proizvodi američki Pfizer.
To je donekle iznenađujuće, jer se već duže pojavljuju dokazi da i kod Pfizerovog cjepica u malom broju slučajeva dolazi do nuspojave miokarditisa kod mladih ljudi, posebno muškaraca.
Prema Američkom centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), kod dječaka (12 do 17 godina) se na dva milijuna ubrizganih mRNA-cjepiva pojavilo 128 slučajeva upale srčanog mišića ili srčane ovojnice (perikarditis) – umjesto uobičajena dva slučaja na taj broj dječaka. Kod mladih muškaraca (18 do 24 godine) je bilo 219 slučajeva na 4,3 milijuna ubrizganih doza cjepiva. Očekivano je bilo četiri do pet slučajeva.
Još sredinom srpnja su BioNTech/Pfizer i Moderna zajednički informirali javnost o mogućoj povezanosti njihovih cjepiva s ovom nuspojavom.
Mnogi stručnjaci savjetuju da se cjepivo ipak ne izbjegava zbog ovog rizika od miokarditisa. „Poznati rizici od COVIDA-19 i povezane, potencijalno ozbiljne komplikacije, poput dugoročnih zdravstvenih problema, hospitalizacije ili čak smrti – daleko su veći potencijalni rizik od rijetke reakcije na cjepivo, uključujući i mogući rizik od miokarditisa i perikarditisa”, piše na web-stranici CDC-a.
U Europi su mladima na raspolaganju i druge vrsta cjepiva koje se ne baziraju na mRNA tehnologiji, poput cjepiva AstraZenece.
Prema priopćenju njemačkog Instituta Robert Koch iz kolovoza, posljedice miokarditisa su u stacionarnom liječenju uglavnom blage, a dugoročne – nisu poznate.
S druge strane, tu su još i (ne do kraja ispitane) dugoročne posljedice COVIDA („long COVID”). Iako djeca i mladi uglavnom bez problema prođu kroz samu zarazu, jedna švedska studija je prošlog studenog pokazala da postoje rizici od trajnih posljedica poput multisustavnog upalnog sindroma (MIS-C) i sindroma kroničnog umora.
Upala srčanog mišića kod mladih javlja se rijetko i kao nuspojava klasičnih cjepiva protiv humanih papiloma virusa, gripa, meningokoka, tifusa i boginja. Miokarditis mogu izazvati i virusne infekcije dišnih puteva ili crijevnog trakta, a ponekad i bakterijske infekcije poput streptokoka.
I zaraza i miokarditis traže mirovanje
Često se miokarditis ne otkriva rano jer prvi simptomi – kašalj, kihanje, temperatura, glavobolja i bol u zglobovima – podsjećaju na uobičajene simptome prehlade ili gripe. Kod miokarditisa pacijenti mogu patiti i od teškog disanja, vrtoglavice, bola u grudnom košu, a srce im lupa jako ili neredovito.
Ako se uz pomoć EKG-a ustanovi upala srčanog mišića, najvažnije je štedjeti srce tako što se odmara i izbjegava svaki napor. Ranije su liječnici nalagali strogo ležanje, danas su kratke šetnje ipak dozvoljene. Uz to idu lijekovi koji olakšavaju rad srca, a kardiolog ga kontrolira svaka dva ili tri tjedna.
Baš zato je stvar posebno nezgodna kod djece, koja bi se htjela igrati, trčati i baviti sportom. Uz prevelike napore miokarditis može voditi i ka ozbiljnim poremećajima srčanog ritma ili čak do iznenadne smrti. Pritom je nevažno je li upala srčanog mišića došla kao nuspojava mRNA cjepiva ili zaraze virusom.
Zato je načelni savjet liječnika: nakon ozbiljne i intenzivne infekcije, kakva može biti i ona zbog korone, valja štedjeti svoje tijelo i lagano se vraćati sportskim aktivnostima. Tijelo je obično tek nakon pola godine opet spremno i za najveće napore.
Fenix-magazin/MD/DW
