Hrvatska je umjesto sto posto obećanih doza cjepiva AstraZenece dobila samo 17 posto i to je razlog zašto nedostaje cjepiva, izjavio je u petak premijer Andrej Plenković.
„Hrvatska je umjesto sto posto obećanih doza (AstraZenece) dobila 17 posto”, rekao je premijer.
Europska unija naručila je 120, a isporučeno joj je samo 30 milijuna doza naručenog cjepiva AstraZenece, sukladno s tim doze cjepiva nedostaju i za Hrvatsku, kazao je premijer.
Stalni predstavnici pri Europskoj uniji zaduženi su da dogovore distribuciju 10 milijuna doza Pfizerova cjepiva „ u najkraćem roku, u duhu solidarnosti”, izvijestio je Plenković o rezultatima jučerašnjeg samita dvadesetsedmorice.
Oko 405 milijuna ljudi nalazi se u državama koje nemaju problem, a oko 40 milijuna u državama koje nemaju dostavljenu naručenu količinu, tako da bi tih 10 milijuna doza riješilo problem državama koje su u zastoju, a ostale ne bi osjetile da su nešto propustile, kazao je.
Čelnici EU-a u četvrtak su u zajedničkoj izjavi zatražili od veleposlanika pri EU-u da riješe pitanje raspodjele 10 milijuna doza cjepiva koje će BioNTech/Pfizer isporučiti u drugom tromjesečju umjesto u drugoj polovici godine.
Zaduženi su „da pronađu dogovor o svojevrsnom omjeru distribucije tih 10 milijuna doza u najkraćem roku u duhu solidarnosti”, rekao je Plenković na konferenciji za novinare.
To „podrazumijeva da će oni koji imaju manje dobiti više”, rekao je o cilju da se kompenziraju one države koje su najviše naručile AstraZenecina cjepiva, a manje od drugih proizvođača, rekao je.
Otprilike je šest, sedam članica koje se trebaju kompenzirati, a među njima je Hrvatska. „Time bi se otprilike iznivelirala procijepljenost” u Europskoj uniji, rekao je.
Premijer je negirao navode da je na jučerašnjem sastanku bio „žestok” austrijski kancelar Sebastian Kurz, inače prvi čelnik u EU koji je upozorio na neravnomjernu raspodjelu cjepiva po članicama EU, pri čemu je kao oštećenu spomenuo i Hrvatsku.
Odbacio je nagađanja da je dogovor trebao biti postignut već jučer i da bi se to dogodilo da nije bilo istupa austrijskog kancelara.
„Ne nije se to moglo… na tehničkoj razini”, rekao je Plenković, pa dodao “Da smo bili fizički u Bruxellesu – možda, bile bi pauze, jedni bi drugima to rastumačili.
„Uglavnom, riješit će se, Pfizer će svojim isporukama prema dogovoru popuniti prazninu nastalu nesipunjavanjem preuzetih obveza AstraZenece”, zaključio je premijer.
Opravdao je odluku svoje vlade jer je najviše naručeno upravo AstraZenecina, koja je zakazala u količinama. Prema tadašnjim pokazateljima upravo je AstraZeneca trebala biti farmaceutska tvrtka koja je trebala prva imati gotovo cjepivo.
Naručeno je dva i po puta doza koliko ima stanovnika u Hrvatskoj, a to je 8,7 milijuna doza, podsjetio je.
Neke zemlje odlučile su kupovati pro rata sva cjepiva koja su im bila dostupna i premijer se zapitao što bi se dogodilo da je tako i Hrvatska postupila.
„Da smo mi tada naručili 15 do 16 milijuna doza, onda bi vi danas pitali čime smo se vodili u toj odluci”, rekao je.
Jedan dio članica Europske unije naručio je više, a „mi smo bili realni”, rekao je.
O daljim postupcima u Europskoj uniji rekao je da će „EU dopuštati izvoz ali će ga kontrolirati”.
Naglasio da njegova vlada vjeruje struci u pogledu cjepiva i za razliku od drugih zemalja u Hrvatskoj nije bilo panike, nije prekinula cijepljenje AstraZenecom kao neke druge članice kako bi se istražili slučajevi krvnih ugrušaka.
Na pitanje što će vlada učiniti ako AstraZeneca poveća cijenu cjepiva koje je jeftinije od Pfizerova i Moderninog odgovorio je “Mi smo tu da nađemo sredstva”.
Vjeruje da se to neće dogoditi jer su količine dogovorene prema narudžbama i možda će se mijenjati cijene za neke nove doze.
Bugarska bi u apsolutnom smislu trebala dobiti najviše cjepiva, naznačio je.
Hrvatska bi do 30. lipnja s kompenzacijom Pfizer/BioNtech trebala postići procijeljenost do 50 posto, čime bi se iznivelirala s razinom EU-a.
Fenix-magazin/SIM/Hina
