Samo polovica radnika u Njemačkoj radi u tvrtkama koje su obuhvaćene kolektivnim ugovorom. Kolektivni ugovori čine razliku, ne samo u plaćama, nego i danima godišnjeg odmora, te drugim radničkim pravima poput prava na isplatu bonusa i božićnica. Kada je plaća u pitanju, čak 700 eura u prosjeku zarađuju manje radnici koji rade bez kolektivnog ugovora.
Na plenarnoj sjednici njemačkog Bundestaga održano je prvo čitanje Zakona o kolektivnim ugovorima. Što bi mogao donijeti zakon o kolektivnim ugovorima u svom govoru objasnila je njemačka ministrica rada i socijalnih pitanja Bärbel Bas.
Ministrica je rekla kako je njemačka Vlada uložila 500 milijardi eura u napredak Njemačke. Ulažu, po njezinim riječima u vrtiće, škole, bolnice i zaštitu klime. Moderniziraju prometne rute: ceste, željeznice i mostove. Jačaju kritičnu infrastrukturu, čak i u vrijeme novih prijetnji, te potiču istraživanje i razvoj digitalizacijom.
“Ova modernizacija naše zemlje uključivat će mnoge natječaje. To će osigurati postojeća radna mjesta i, prije svega, stvoriti nova. Kao ministrica rada, željela bih naglasiti: Sigurnost radnog mjesta mi je apsolutni prioritet.
Javni natječaji i zakon o kolektivnom ugovoru
Država je vezana strogim pravilima kada su u pitanju javni natječaji. I ja mislim da je to ispravno. Radi se o transparentnim i pravno sigurnim, ali prije svega poštenim postupcima. Poštena konkurencija također znači da se ne bavimo dampingom plaća novcem poreznih obveznika.
Zato je savezna vlada uvela Zakon o kolektivnim ugovorima. Podržavamo one koji pristojno plaćaju svoje zaposlenike i dobro se prema njima odnose. Oni koji plaćaju prema kolektivnim ugovorima ne bi smjeli biti ostavljeni na cjedilu kada je u pitanju javna nabava”, rekla je ministrica Bas.
Konkretno, to znači: Svatko tko želi provoditi ugovore iznad određenog praga mora osigurati uvjete rada u skladu s kolektivnim ugovorima. I to se ne odnosi samo na plaću, već i na naknade i, ovisno o trajanju ugovora, i na minimalni godišnji odmor, godišnji odmor i božićne bonuse.
“Zakon ćemo provoditi što je moguće nebirokratski. Često je samo podnošenje platne liste dovoljno da se dokaže da su obveze ispunjene. Tvrtke također mogu dobiti potvrdu od samog početka. Tada ne moraju dostavljati nikakve daljnje dokaze. S druge strane, oni koji se ne pridržavaju pravila mogu brzo izgubiti ugovor. Ne želimo bezubog tigra; želimo zakon koji funkcionira”, istaknula je ministrica.
Samo polovica radnika u Njemačkoj radi u tvrtki obuhvaćenoj kolektivnim ugovorom.
Konkretan primjer na plaći radnika
Svatko tko radi puno radno vrijeme u tvrtki obuhvaćenoj kolektivnim ugovorom zarađuje u prosjeku oko 4.900 eura bruto mjesečno. Bez kolektivnog ugovora to je oko 700 eura manje – smanjenje od dobrih 14 posto. Kolektivni ugovor se isplati i kada su u pitanju dani godišnjeg odmora ili dodatne pogodnosti.
Prošle godine gotovo 90 posto radnika obuhvaćenih kolektivnim ugovorom primilo je božićnicu. Kolektivni ugovori stoga djeluju kao amortizer između zaposlenika i tvrtki. Bez njih život u socijalnom tržišnom gospodarstvu postaje neravan.
“U poslovnom svijetu također je dobro poznato da su tvrtke obuhvaćene kolektivnim ugovorom u prosjeku produktivnije. Nude sigurnost planiranja, često imaju zadovoljniju radnu snagu i privlačniji su kvalificiranim radnicima. Zato nam je potrebna veća pokrivenost kolektivnim pregovaranjem u ovoj zemlji.
Predstavnik vlade već je u svojoj prvoj izjavi izjavio da želimo proširiti pokrivenost kolektivnim pregovaranjem tijekom ovog zakonodavnog razdoblja kao prioritet, i vjerujem mu na riječ.
Stoga ćemo tijekom ovog zakonodavnog razdoblja predstaviti i Nacionalni akcijski plan za promicanje kolektivnog pregovaranja. To je, drage kolege, važno; jer je kolektivni ugovor uvijek bolji nego nikakav kolektivni ugovor”, rekla je ministrica Bas.
Fenix-magazin/SČ
