Nova analiza njemačkog instituta Fraunhofer ISE pokazuje da će vlasnici plinskih sustava grijanja, zbog postupnog povećanja udjela zelenih plinova, u idućim desetljećima snositi znatno veće troškove nego korisnici toplinskih pumpi ili daljinskog grijanja. U pojedinim slučajevima razlika u ukupnim troškovima može dosegnuti gotovo 49.000 eura tijekom 20 godina.
Nova pravila donose veće troškove za plinsko grijanje
S novim Zakonom o modernizaciji zgrada (GModG), njemačka ministrica gospodarstva Katherina Reiche (CDU) uvodi takozvanu „bio-ljestvicu”. Prema tom modelu, prirodni plin postupno će se zamjenjivati sve većim udjelom obnovljivih plinova, poput biometana i zelenog vodika.
Iako je cilj mjere smanjenje emisija stakleničkih plinova, takva tranzicija mogla bi značajno povećati troškove vlasnicima plinskih sustava grijanja. Prema navodima analize, Ministarstvo gospodarstva pritom u velikoj mjeri ne ističe financijske posljedice koje bi mogle pratiti ovu promjenu.
Više zanimljivosti: ŠESTERO MRTVIH U USTANOVI ZA MLADE: Tri dana prije ubojstava kuma osumnjičenikove kćeri poslala medijima pismo od 20 stranica
Fraunhofer usporedio tri sustava grijanja
U istraživanju koje je Institut Fraunhofer za solarne energetske sustave (Fraunhofer ISE) proveo za energetsku tvrtku MVV Energie AG uspoređeni su ukupni troškovi grijanja i pripreme potrošne tople vode tijekom razdoblja od 20 godina, počevši od 2026. godine.
Za razliku od brojnih ranijih analiza, istraživanje nije obuhvatilo samo obiteljske kuće, nego i višestambene zgrade.
Rezultati pokazuju da je plinski kondenzacijski sustav s postupnim povećanjem udjela zelenih plinova bio najskuplja opcija u svim analiziranim scenarijima. Daljinsko grijanje zauzelo je drugo mjesto prema visini ukupnih troškova, dok se zračno-vodna toplinska pumpa pokazala kao najisplativije rješenje.
Analiza se temelji na rasponima cijena energije
U istraživanju nisu korištene fiksne cijene energenata. Umjesto toga, znanstvenici su primijenili različite scenarije kretanja cijena – od povoljnijih do skupljih – koje su projicirali tijekom cijelog promatranog razdoblja. Na taj su način godišnji troškovi energije uključeni u ukupne troškove vlasništva svakog sustava grijanja.
Razlike dosežu gotovo 49.000 eura
Kod djelomično obnovljene obiteljske kuće razlika u ukupnim troškovima između plinskog grijanja i toplinske pumpe nakon gotovo 20 godina iznosi približno 49.000 eura. Usporedba daljinskog grijanja i toplinske pumpe pokazuje razliku od oko 25.000 eura.
U djelomično obnovljenoj višestambenoj zgradi s 12 stambenih jedinica razlika između plinskog sustava i toplinske pumpe iznosi gotovo 10.500 eura po stanu u najpovoljnijem scenariju. Između toplinske pumpe i daljinskog grijanja razlika doseže oko 5.400 eura po stambenoj jedinici.
Početna investicija nije presudna
Autori studije upozoravaju da se vlasnici nekretnina često usredotočuju na početne troškove ugradnje, zanemarujući dugoročne izdatke.
Ugradnja plinskog kondenzacijskog kotla stoji između 11.400 i 20.400 eura, dok priključak na sustav daljinskog grijanja iznosi od 9.300 do 15.600 eura. S druge strane, početna investicija u toplinsku pumpu kreće se između 28.500 i 42.800 eura.
Troškovi redovitog održavanja i servisiranja u obiteljskim kućama procijenjeni su na oko 500 eura godišnje za sva tri sustava.
Iako je plinski sustav na početku financijski povoljniji, tijekom godina rast operativnih troškova mijenja ukupnu računicu. Dugoročno se toplinska pumpa pokazuje kao najekonomičnije rješenje.
Državne potpore dodatno povećavaju isplativost
Na ekonomsku prednost toplinskih pumpi utječu i državne subvencije u Njemačkoj. One uključuju osnovnu potporu od 30 posto, bonus od 20 posto za zamjenu starog sustava grijanja na fosilna goriva te dodatnih pet posto za korištenje posebno ekološki prihvatljivih rashladnih sredstava.
Ukupna potpora tako može dosegnuti 55 posto prihvatljivih troškova nabave, uz maksimalni iznos od 30.000 eura za obiteljske kuće.
Vlasnici čiji oporezivi godišnji prihod ne prelazi 40.000 eura mogu ostvariti i dodatni bonus od 30 posto. Taj poticaj nije bio uključen u izračune studije. Autori ističu da bi, u slučaju njegova ostvarivanja, toplinska pumpa bila još uvjerljivije najisplativije rješenje za grijanje i pripremu potrošne tople vode.
Fenix-magazin/MD/
