RAZGOVOR Ruža Kanitz, hrvatska spisateljica iz Njemačke: Osjećala sam se manje vrijednom!

ruzica kanitz (1) (2)Iako često piše o životu migranta i problemima s kojima se susreću tuđinci u Njemačkoj, za knjige Ruže Kanitz više su zainteresirani Nijemci nego tuđinci u Njemačkoj

Hrvatska spisateljica s berlinskom adresom Ruža Kanitz, piše i objavljuje  djela na njemačkom jeziku. Iako piše o strancima i problemima stranaca u iseljeništvu, odnosno u Njemačkoj, za njena djela se više interesiraju Nijemci nego stranci.

Posljednju, svoju četvrtu knjigu, Schweigsame Ferne, izdala je u rujnu 2013. Čitatelji pokazuju veliki interes za njena djela.  – Od samih početaka imala sam puno javnih čitanja svojih djela i uvijek sam imala publiku.  Ljudi se jako zanimaju za moje knjige, imam kontakt sa svojim čitateljima, preko e-maila  i preko svog nakladnika, Geest-Verlaga. Moj nakladnik me izvještava o  kritikama. Vidim da prati  prati reakcije čitatelja i pravi reklamu za moje knjige – zadovoljna je Kanitz.

Život u drugoj zemlji

Njena prva knjiga,  Die fremde Nachbarin iz 2006. godine, polučila je najveći uspjeh do sada kod čitatelja. Knjiga sačinjava dvadeset i tri intervjua sa ženama, berlinskim imigrantima iz dvadeset tri različite države. Drugu knjigu, koja je pandan prvoj, je Berlin mit Akzent, izdane 2011. u kojoj je Ruža koautorica, a donosi razgovore s dvadest  muškaraca, berlinskih imigranata među kojima je i poznati ruski pisac Wladimir Kaminer. U obje knjige, tema razgovora je život u drugoj zemlji, s drugom kulturom, i drugim navikama, konkretno u Njemačkoj, u Berlinu.  Obje knjige aktualiziraju  migracije i integraciju stranaca pa su privukle veliko zanimanje njemačkih institucija za migracije i intergraciju stranaca.

U Njemačkoj se lakše zvati Brigitte ili Helena nego Ruža

Na pitanje zašto piše baš o strancima,  Ruža Kanitz odgovara:  –  Prilikom mog dolaska u Berlin, moji problemi su bili isti kao kod svih ljudi s Balkana.  Bili su to problemi sa susjedima, u kupovini, na poslu; čovjek se osjeća manje vrijedan.  Onda sam pričala s drugim strankinjama kako te probleme u životu smanjiti,  tako da počnemo normalno živjeti. Tada sam počela s intervjuima. U knjizi se posebno  vidi  kako strankinje iz Francuske imaju manje problema nego mi s Balkana ili Afrike. Francuskinje kažu da je njihov akcent za Nijemce lijep.  Slično je i s imenima; internacionalna imena su prihvatljiva. Ako se zoveš Brigitte, ili Helena lakše ćeš proći nego ako se zoveš Ruža. Napisala sam knjigu  da se vidi da nemamo samo mi problem, i  da strankinje vide da je to zajednički problem – otkriva Ruža. (Jasna Lovrinčević)

Ostatak razgovora pročitajte u tiskanom izdanju Fenixa 

 

Pogledajte drugo

U KNINU POČINJE DVODNEVNO OBILJEŽAVANJE “OLUJE”: Predsjednik Milanović priređuje prijem za ratne zapovjednike i uručuje odlikovanja zaslužnima

Dvodnevno svečano obilježavanje Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, te 26. obljetnice …