Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman boravi je u utorak i srijedu u službenom posjetu Bosni i Hercegovini. Nakon Srednje Bosne, bio je u Sarajevu da bi svoj dvodnevni posjet završio u Mostaru.
Razgovarao: Davor Puđa
U kraćem razgovoru za portal Fenix-magazin.de hrvatski ministar je uz ostalo govorio o tom posjetu i razgovorima sa svojim domaćinima. Također je govorio o odavanju počasti za 64 hrvatska civila i branitelja u Križančevu selu kod Viteza i 33 hrvatska civila u Grabovici kod Mostara, kao i napadima na Hrvate u BiH zbog isticanja hrvatskih nacionalnih i vjerskih obilježja te incidenatima u Bužimu i Zenici zbog čestitanja Božića.
-Moj posjet Bosni i Hercegovini nastavlja se na nedavni uspješni posjet premijera Andreja Plenkovića i za cilj ima nastavak dijaloga između dviju zemalja, intenziviranje suradnje u nizu područja, kao i razgovore o otvorenim pitanjima. U Sarajevu sam se susreo sa svojom kolegicom ministricom Biserom Turković, a s kojom sam razgovarao o aktualnim zajedničkim infrastruktrurnim projektima, prekograničnoj zaštiti okoliša te o europskim projektima prekogranične suradnje.
Primjerice, u razgovorima sam istaknuo važnost novog mosta Svilaj preko Save koji je otvoren prošle godine, ali i novog most kraj Gradiške čiji završetak očekujemo u ovoj godini. Ujedno sam spomenuo i projekt Južne plinske interkonekcije, koja dobiva na važnosti u trenutnim okolnostima globalnih poremećaja na tržištu energenata. Nema sumnje, ovaj bi infrastrukturni energetski projekt Bosni i Hercegovini otvorio dodatni nabavni pravac za plin, kao i veću sigurnost pri opskrbi.
Također, razgovarali smo o održavanju zajedničke sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske u prvoj polovici ove godine kao i mogućnost održavanja zajedničkog gospodarskog foruma u Sarajevu, kako bismo intenzivirali našu suradnju u navedenim područjima. Naravno, za nas je uspješna, prosperitetna i stabilna Bosna i Hercegovina strateški nacionalni interes te ćemo nastaviti podržavati njezine euroatlantske aspiracije te provedbu nužnih reformi na tom putu.
FM: Ako ne dođe do izmjene trenutnog Izbornog zakona, s kojim Bošnjaci biraju Hrvatima njihove predstavnike poput slučaja Željka Komšića, što Hrvatska kao potpisnica Daytonskog sporazuma može ili treba napraviti kako bi zaštitila legitimna prava Hrvata?
– Hrvatska Vlada aktivno radi na smirivanju tenzija i stoga ohrabruje političke aktere unutar BiH na konstruktivniji pristup, posebno u vezi izmjene Izbornog zakona, kako bi Hrvati mogli demokratski i bez političkog injžinjeringa birati svoje legitimne predstavnike, a to bi nedvojbeno BiH učinilo daleko funkcionalnijom i stabilnijom državom.
Naime, izmjenom Izbornog zakona došlo bi do relaksacije unutar BiH. Na nužnost provedbe tih reformi ukazujemo našim europskim i američkim partnerima te smo uvjereni da će doći do razumnih rješenja i kompromisa, kako se ne bi ponavljao slučaj „Komšić“ ili slučajevi biranja navodnih hrvatskih zastupnika u Domove naroda.
Dakako, Hrvatska želi da sva tri konstitutivna naroda budu zadovoljna i sukladno tome da položaj hrvatskog naroda kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda bude ravnopravan. Ovakav iskorak bi zasigurno omogućio i ubrzao put BiH prema članstvu u euroatlantske integracije. Naravno, ne moramo kriti kako je top prvorazredan strateški interes Republike Hrvatske, a vjerujem i interes svih građana BiH.
FM: Tijekom svog posjeta susreli ste se i s Hrvatima u Srednjoj Bosni i posjetili ste Križančevo Selo kod Viteza, gdje su 22. prosinca 1993. godine pripadnici Armije BIH ubili 64 hrvatskih civila i branitelja, od toga 34 civila, među kojima je bilo i djece. O tom svirepom zločinu, kao i o drugim zločinima Armije BiH poput onog u Grabovici kod Mostara, gdje ste također odali počast za okrutno ubijene 33 hrvatske civilne žrtve, se malo zna u Hrvatskoj i svijetu. Što mislite zašto je tomu tako?
– Svi moramo raditi na izgradnji kulture sjećanja koja počiva na istini o onome što se uistinu dogodilo, na jasnoj osudi zločina i poštivanju svih žrtava, i to je jedini način za istinsku pomirbu. Položio sam vijenac na spomen-obilježju u Križančevu selu, gdje su zvjerski ubijeni od strane Armije BiH nevini ljudi – djeca, žene i starci, kao i hrvatski branitelji. Taj zločin se mora sankcionirati i neprihvatljivo je da neki politički krugovi taj zločin prešućuju ili relativiziraju. Slično je i sa ratnim zločinom u Grabovici kod Mostara.
Cilj mog posjeta bio je i ohrabriti Hrvate Srednje Bosne i cijele BiH da unatoč poteškoćama s kojima se suočavaju, ostanu i napreduju u ovim svojim krajevima gdje uostalom žive stoljećima, a samim time doprinesu i uspjehu BiH kao svoje domovine.
FM: Jeste li u Sarajevu razgovarali o napadima na Hrvate u BiH zbog hrvatskih nacionalnih i vjerskih obilježja te o slučajevima iz Bužima i Zenice u kojima su tamošnjim bošnjačkim predstavnicima vlasti zasmetalo čestitanje Božića? SDA se kao stranka nije ogradila od svog načelnika Bužima i tamošnjeg ogranka te stranke, kao niti itko drugi zbog Zenice.
-Žalimo zbog sve većeg broja incidenata u BiH vezanih uz obilježja hrvatskog naroda i te zbog napada na katoličke vjernike tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana. Važno je javno osuditi takve negativne pojave, kao i u političkoj retorici uklanjati i najoštrije osuditi takve pojave bez opravdavanja i relativiziranja. Nadam se da će sve razine vlasti u BiH jasno osuđivati takav i slične govore mržnje te kazniti počinioce koji šire netrpeljivost na nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Naposljetku, biti članom političkog kluba kao što je EU znači upravo to – omogućiti svima da uživaju sva demokratska i ljudska prava na najvišem nivou.
Fenix-magazin/SIM/Davor Puđa
