RAZGOVOR Daria Krstičević: Moramo olakšati povratak hrvatskih iseljenika

U posljednjih godinu dana naslovnice novina i portala preplavljene su informacijama o ponovnom egzodusu Hrvata. Pojedini mediji idu toliko daleko da čak i promoviraju i propagiraju odlazak naših ljudi te im savjetuju poželjne destinacije u koje je dobro otići. Pri tome se često prešućuje koliko je „gorak“ i težak  taj kruh . No ima i drukčijih primjera – onih koji se vraćaju. Potaknuti nedavnom viješću o radosti mladog Bolivijca – hrvatskih korijena koji je dobio hrvatsko državljanstvo te želi ostati u Hrvatskoj napravili smo kratki razgovor s Dariom Krstičević, predstojnicom Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske na ovu temu.rije svega, postoji li zanimanje z

Fenix: Potoji li zanimanje za povratak u Hrvatsku?

Iako se stvara medijska slika o novom iseljeničkom valu iz Hrvatske,  postoje i primjeri mladih, obrazovanih i sposobnih Hrvatica i Hrvata koji su rođeni u drugim zemljama, ali su vrlo svjesno i odgovorno odabrali Hrvatsku. Nevjerojatno je s kojim entuzijazmom i energijom pristupaju životu u Lijepoj našoj. Za njih je Hrvatska puna potencijala kojeg treba upregnuti… s druge strane i oni Hrvatskoj donose jedan novi i drukčiji duh. Njihova znanja i kompetencije, njihov odnos prema poslu, optimizam koji nose i trud koji su spremni uložiti.  To je dobitna kombinacija, rekla bi. I za Hrvatsku i za Hrvate izvan Hrvatske.  A kako bi im olakšali snalaženje i integraciju u cjelokupan državni sustav Republike Hrvatske, u sklopu Državnog ureda osnovan je i Ured dobrodošlice.

F: Što konkretno Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske poduzima u tom , kako ste rekli, lakšem snalaženju i prilagodbi na novi život?

Kako sam rekla olakšati povratak hrvatskih iseljenika i pomoći im u prvim koracima prilagodbe životu u domovini jedna je od naših važnih zadaća. Većina vaših čitatelja zna što znači započeti život u novoj sredini i koje poteškoće sve to skupa nosi sa sobom.: Kako ishoditi osobne dokumente, registrirati vozilo, riješiti priznavanje inozemne svjedodžbe ili diplome – sve su to pitanja koja se moraju žurno riješiti kako bi se uopće moglo kvalitetno započeti s normalnim funkcioniranjem. U našem Uredu dobrodošlice – pružamo sve te informacije. Osim toga osigurali smo i mentore/ savjetnike – po potrebi mi, unutar ureda, rješavamo zajedno s njima sve poteškoće na koje nailaze.

F:Nepoznavanje jezika za drugu, treću pa i četvrtu generaciju iseljenika je jedan od razlog zašto se ne vraćaju. Kako to rješavate?

Prva moguća prepreka povratku često zna biti nepoznavanje jezika. Stoga, putem programa Croaticum– učenje hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj – našim iseljenicima i njihovim potomcima pomažemo u preskakanju te prve prepreke.  Osim jezika, prilika je to i da bolje upoznaju našu kulturnu i prirodnu baštinu, naše ljude. Boravak i učenje hrvatskog jezika u domovini svojih predaka doprinosi želji za ostankom. Dio polaznika programa i ostaje tu a mi im nastavljamo pomagati oko svih situacija koje im se događaju a za koje nemaju odgovore. Ovo je jako važan program. Stoga ga kontinuirano unapređujemo i jačamo. Primjerice – povećali smo broj dodijeljenih stipendija. Osim u Zagrebu od 2013. godine, Croaticum se provodi i u Splitu i Rijeci. Također smo dogovorili suradnju sa zakladom Lukšić u sufinanciranju dijela troškova stipendista iz Južne Amerike. Moram naglasiti da radimo i na sustavu besplatnog online učenja hrvatskog jezika – što će vjerujem, osim očuvanja hrvatskog identiteta i kulture u našim iseljeničkim zajednicama diljem svijeta,  dodatno potaknuti mogući povratak.

F: S kakvim se problemima hrvatski povratnici suočavaju prilikom povratka?

Problematika je različita, ovisna o dobi i statusu povratnika. Ukoliko se radi o povratničkoj obitelji s djecom – naravno da je u fokusu izbor škole, priznavanje svjedodžbi i slično. Za mlade, koji su rođeni i živjeli u iseljeništvu, a koji su se vratili problem je administracija koja ih donekle usporava u ostvarenju njihovih ciljeva. Ponekad je to i nedovoljno poznavanje jezika.   Nekim našim povratnicima koji su životni vijek proveli u iseljeništvu a koji se žele vratiti u domovinu problem stvara dvostruko oporezivanje mirovina.

F: Što u tim slučajevima Državni ured poduzima?

Svaki od navedenih problema, ako se ne rješava, može stvoriti i stvara dodatnu prepreku za dugoročan ostanak u RH. Stoga mi u Državnom uredu aktivno radimo na otklanjaju svih tih nedostataka sustava. Neke stvari uspijemo riješiti odmah, a za neke, poput otklanjanja dvostrukog oporezivanja mirovina, zbog složenosti procedura, ipak treba malo više vremena. No, sigurna sam da ćemo i to, u suradnji s resornim ministarstvom,  uspjeti riješiti.F                                                                                               

F: Odakle najviše stiže povratnika u domovinu? Iz kojih zemalja?

Jako puno naših ljudi iz Australije, Južne i Sjeverne Amerike, Europe se vratilo u Hrvatsku. Taj val useljavanja je jedan kontinuirani proces i vjerujem da će u budućnosti biti još značajniji. Hrvatskoj su potrebni ljudi te će se, po mom ali i mišljenju struke, na tom polju  morati posebice raditi. Važnost potencijala tri i pol milijuna Hrvata koji žive izvan Hrvatske prepoznata je te su zbog toga  i poduzeti konkretni koraci – donesena je Strategija, Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te je osnovan i Državni ured. Stvorene su pretpostavke za učinkovitije i čvršće  povezivanje Hrvatske s Hrvatima izvan njezinih granica.

F:Što s onima koji dolaze?

U današnje vrijeme mobilnosti nije ponekad loše da mladi, koji  su po prirodi znatiželji i željni novih horizonata,  na neko vrijeme odu i steknu iskustvo života izvan svoje zemlje. No bitno je da te ljude vežemo uz Hrvatsku, da znaju što se događa i radi u njihovoj domovini te da se, u konačnici i vrate. Da sa stečenim znanjima nastave graditi bolju budućnost naše zemlje. Važno je, naglašavam, kontinuirano održavati i jačati veze i našu međusobnu povezanost a to je upravo ono što Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske čini – različitim programima, koji su prilagođeni specifičnim potrebama pojedinih hrvatskih zajednica unapređujemo suradnju između Republike Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njezinih granica. Kako su nam rekli – mi smo most koji je napokon izgrađen i koji olakšava komunikaciju i prohodnost u oba smjera. Most koji spaja domovinsku i raseljenu Hrvatsku.

Marijana Dokoza

daria krsticevic 2

 

Pogledajte drugo

Povijesni vikend za Hrvatske autoceste: Protekli vikend naplaćeno više cestarina nego rekordne 2019.

Tijekom proteklog vikenda na svim autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta (HAC) zabilježen je promet 926 …