Ako volite šetati kroz prirodu ili uz more, planinariti, voziti biciklu po ravnom ili po brdskim stazama ili se želite okušati u penjanju po stijenama, Pelješac je za vas pravi izbor. Kad vrućine popuste, vrijeme je za šetnje ili sportske avanture na otvorenom.
Turističke zajednice s područja Pelješca – Orebić, Ston, Janjina i Trpanj udružile su se te zajednički rade na razvoju manifestacija, ali i na zajedničkoj ponudi aktivnosti na otvorenom te su tako izradile i interaktivnu kartu Pelješca na kojoj se mogu pronaći brdsko biciklističke rute, pješačke staze i planinarski putevi diljem poluotoka.
Biciklističke staze
Na Pelješcu je uređeno i obilježeno ukupno pet biciklističkih staza zajedničke dužine od 184 km. Dužine kružnih staza kreću se od 28 do 50 kilometara, koliko iznosi najduža. Težina staza kreće se od srednje zahtjevnih do iznimno zahtjevnih. Svaka staza započinje u svojem mjestu kao što su Orebić, Kuna, Žuljana i Ston te se vozi dijelom po makadamu, a dijelom po asfaltu. Ona najteža uključuje i tri kilometra vožnje planinarskim putevima.
S pet brdsko-biciklističkih kružnih staza poluotok Pelješac idealan je za avanturu i istraživanje. Skrivene uvale, najljepše plaže, ambijentalne vinarije, konobe, maslinike i vinograde istražite na biciklu, pogotovo ako ste pasionirani ljubitelj outdoor aktivnosti.
Iz Orebića po južnoj strani poluotoka možete dvjema uređenim rutama (1 i 5), a volite li tajanstvena mjesta predlažemo stazu Kuna Pelješka – Janjina – Trpanj – Oskorušno – Kuna (2). Imate li volje uputite se dionicom starog Napoleonovog puta koji spaja Ston i Putnikoviće. Dobro je znati da područjem Pelješca prolazi i EuroVelo 8 poznata kao Mediteranska ruta.
Tips & Tricks: Zahtjevniji ste vozač i pravi sportaš? Sigurno ćete odabrati zahtjevne brdsko-biciklističke staze Pelješca. Za njih vam treba mnogo vještine i iskustva, ali je zato osjećaj sjajan.
Pješačke i planinarske staze
Na poluotoku vas čeka šest planinarskih ruta, ukupne dužine 39 kilometara. Čak četiri vode na najviši vrh Sv. Iliju iznad Orebića. S 961 metrom nadmorske visine, Sv. Ilija je najpoznatija planinarska destinacija Pelješca i najveći izazov za planinare. S vrha puca pogled za pamćenje. Pred vama – kao na dlanu – otoci Korčula, Brač, Hvar, Vis, Mljet…, za vedrih dana obrisi Italije. S druge strane rijeka Neretva, planine Biokovo i Mosor.
Bez obzira koju stazu odaberete do vrha vam treba nešto manje od tri sata. Najstrmija staza Ruskovići (04) kreće iz Orebića, nešto lakša vodi iz Vignja (01), a dvije kreću iz Kučišta – od crkvice sv. Luke (02) i ona najpopularnija iz zaseoka Bilopolje (03).
Pri vrhu – otprilike na 800 metara je planinarski dom. Kad ste već stigli tako visoko, šteta bi bilo ne uputiti se do samog vrha. Legenda kaže da se sv. Ilija zvao Perunovo brdo, po slavenskom bogu Perunu, gospodaru gromova.
Danas su tamo ostaci crkvice sv. Ilije iz 17. stoljeća.
Savjet: ponesite dovoljno tekućine, obucite prikladnu odjeću i planinarsku obuću. Neka baterija na mobitelu bude napunjena 100 posto i držite se označenih staza!
Za razliku od zahtjevnijeg planinarenja, pješačenje je moguće i oko većih naselja pa se tako neke pješačke staze nalaze oko Stona, Malog Stona, Trpnja i Orebića.
Penjanje
Pelješac obiluje stijenama za penjanje. Naročito je mnogo stijena oko Orebića na Svetom Iliji. U Gurića selu poviše Orebića nalazi se uređeno penjalište. Stijena ima dva sektora – Pržun i Hrid s 13 smjerova. Savršen doživljaj za iskusne penjače, a ako ste početnik angažirajte iskusnog vodiča i isprobajte nešto novo.
U zaštićenom području, ispod brda Grad, na cesti između Vignja i Lovišta, penjalište je Nakovana s dva sektora – Kralj Aragon i Kralj Pleurat. Ima ukupno 24 smjera.
Na karti, koju možete preuzeti ovdje mogu se vidjeti podaci o težini rute, vrsti podloge, opis, fotografije te se može preuzeti i GPX trag koji se može koristiti u raznim mobilnim aplikacijama i pametnim satovima. Na karti je i link za mobilnu aplikaciju OsmAnd, kao prijedlog. Inače, aplikacija je besplatna za preuzimanje i radi offline.
A ako se uputite na Pelješac u šetnju, planinarenje, bicikliranje ili pak penjanje, nemojte pri tom zaboraviti pogledati i gdje se uz rute nalaze lokalne konobe, vinarije ili OPG-ovi, koji nude domaću hranu, a o pelješkim vinima, ne trebamo puno govoriti, sve već znate.
Fenix-magazin/SČ/TZ Dubrovačko-neretvanske županije
