Mijo Marić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika

Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić: Od svih Hrvata, najugroženijom skupinom smatram Hrvate u Bosni i Hercegovini

Dvodnevna manifestacija pod nazivom Kulturno-vjerska baština Hrvata Bosni i Hercegovine koja je održana od 7. do 8. srpnja u Zagrebu bila je povod razgovora sa Mijom Marićem, ravnateljem Hrvatske matice iseljenika jednim od organizatora tog skupa na kojem su se predstavila brojna kulturno –umjetnička društva i udruge podrijetlom iz Bosne i Hercegovine.

FM: Održani su dani kulturno-vjerske baštine Hrvata Bosne i Hercegovine, koji se priređuju s ciljem međusobnog povezivanja bosanskohercegovačkih Hrvata u Hrvatskoj i šire, upoznavanjem zajedničke tradicije, kao i pružanje potpore Hrvatima u BiH, posebno u jačanju i očuvanju nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta. Kakav je vaš osvrt na ovaj projekt kao čelnog čovjeka Hrvatske matice iseljenika koja je i jedan  od organizatora?

U ovom trenutku, od svih Hrvata, najugroženijom skupinom smatram Hrvate u Bosni i Hercegovini. U BiH je puno toga neriješeno. Gospodarski, politički i pravni sustav je nestabilan i tamo je svima teško. Obzirom da su Hrvati najmalobrojniji, onda im je i najteže. Stoga, smatram da je obaveza svih Hrvata, ma gdje bili (u Hrvatskoj ili iseljeništvu) da pomognu Hrvatima u BIH. Zbog toga, Hrvatska matica iseljenika i Udruga bosanskih Hrvata Prsten potiču i podržavaju sve one koji žele pomoći Hrvatima u BIH. Danas postoji dobra volja Republike Hrvatske da se pomogne Hrvatima u Bosni i Hercegovini, a u okviru predstavnika Hrvata BIH postoji velika zainteresiranost za suradnju i zajedničko djelovanje, kao oblik pomoći Hrvatima u BIH, a i Bosni i Hercegovini kao državi.

FM: Na čelu Hrvatske Matice iseljenika ste već nekoliko godina i bilježite sjajne rezultate. Međutim,  hrvatskoj javnosti ste postali poznati  po uspješnom rukovođenju Udruge bosanskih Hrvata “Prsten”. Kako komentirate današnji položaj bosanskih Hrvata u BIH i prijeti li po vama izumiranje bosanskim Hrvatima u BIH?

Kao što sam već naveo, u BIH nije nikome lako, a najmanjima je najteže, no ne vjerujem da je stanje toliko loše da bi smo govorili o izumiranju jednoga naroda. Kroz povijest je bilo teških trenutaka, i Hrvati su naučili nositi se s njima, tražiti i naći rješenja. Vjerujem da će i ovoga puta biti tako, a činjenica da na bosanskohercegovačkim prostorima Hrvati žive „oduvjek“ , možemo s pravom reći da je Bosna i Hercegovina prirodno stanište Hrvata, te s Hrvatima u Republici Hrvatskoj čini prirodnu i društvenu integralnu cjelinu. Zbog toga je pravo i obaveza RH pomoći Hrvatima u BiH.

FM: HMI je i svojevrsni logističar i navigator hrvatskim iseljenicima u cijelom svijetu. Ljeto je posebno aktivno za vas jer hrvatski iseljenici dolaze na odmore. Koje sve projekt HMI odrađuje i gdje nailazite na probleme?
HMI traje već 65 godina i posjeduje veliko iskustvo okupljanja iseljenika. Zbog velike privrženosti iseljenika Hrvatskoj, uvijek je u našim programima sadržan visok emocionalni naboj, ali uvijek imamo i vrlo atraktivne sadržaje na kulturnom polju.  Nabrojat ću samo neke koje smatram izuzetno važnim: 52. omladinski tamburaški festival Hrvatske bratske zajednice, Hrvatska bratska zajednice, najstarija i najveća organizacija hrvatskih iseljenika, s iskustvom većim od 120 godina, već 52 godine organizira tamburaški festival svojih mladih članova koji se svake godine održava u drugom gradu SAD-a i Kanade. Ove godine, festival je u organizaciji Hrvatske matice iseljenika održan 30. lipnja i 1. srpnja u KD Vatroslav Lisinski, a pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske gospođe Kolinde Grabar Kitarović. Ovo je sedmi put da se festival održava u Zagrebu. Sudjelovalo je 17 folklornih skupina iz Sjedinjenih Američkih Država i jedna iz Ogulina. Sa sudionicima su došli i drugi članovi Zajednice, njih oko 1. 200 potomaka hrvatskih iseljenika.
Zahvalni smo Hrvatskoj bratskoj zajednici za ogroman trud koji ulaže u očuvanje hrvatskog identiteta naših iseljenika svih naraštaja. Stoga nam je ovaj Festival od iznimne važnosti . Ono što je važno napomenuti je da ogroman broj sudionika Festivala u Hrvatskoj se zadrži duži period, neki i duže od mjesec dana, te da je riječ i o značajnim turističkim učincima, a česta su i gospodarska povezivanja. Oni žele, svakako na poslovnim principima, pomoći RH. 1.200 ljudi, s dobrim namjerama je ogroman potencijal i to moramo iskoristiti.
Od 30. lipnja do 27. srpnja traje Sveučilišna škola hrvatskog jezika i kulture. Namijenjena je mladeži hrvatskog podrijetla i svim drugim studentima koji žele upoznati Hrvatsku, steći ili proširiti svoje znanje o njoj, naučiti ili usavršiti hrvatski jezik. To je tradicionalni ljetni program HMI-ja (prva Ljetna škola pokrenuta je 1980.). Sveučilište u Zagrebu provodi akademski jezični program, a HMI program kulture. Maštovito osmišljena škol,a uz stručno vodstvo daju vjerodostojnu sliku Hrvatske.
Revija tradicijske odjeće i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan RH. Programa organiziramo u suradnji s Udrugom za očuvanje i promicanje hrvatske tradicijske kulture u BiH Stećak, a cilj je prije svega promocija i očuvanje dijela folklorne tradicijske kulture – hrvatskih narodnih nošnji, te povezivanje Hrvata iz cijeloga svijeta, pogotovo uključivanjem mladih u projekt očuvanja hrvatskog kulturnog nasljeđa. Revija se održava od 2. do 7. 7. 2018. u Tomislavgradu.
Stoga bih zaključio kako je od iznimne važnosti za Hrvatsku maticu iseljenika, povezivanje iseljeništva kroz sadržaje koje nudimo s ciljem unaprjeđenja programa, te društva u cjelini kroz razmjenu iskustava koje se svakako događa druženjem, te međusobnim približavanjem i izgradnjom međusobnog uvažavanja i povjerenja.

FM: Jedan ste od organizatora i Hrvatskog iseljeničkog kongresa koji je održan u Osijeku a na kojem su bili Hrvati iz cijelog svijeta? Kakvi su vaši utisci i dojmovi sa ovog skupa?
Naravno da o iseljavanju i doseljavanju najviše znaju stručnjaci , te iseljenici i doseljenici. I oni su bili prisutni na ovom Kongresu. Tamo je izrečeno puno mudrih misli, no učinak tog Kongresa mjeriti ćemo EHOM koji on izazove. Moramo postaviti jasne ciljeve, operacionalizirati ih i vremenski odrediti. Samo na taj način će to okupljanje dobiti svoj smisao. Izostane li taj dio, imati ćemo ugodno sjećanje na vrlo lijepo druženje, a to ne može biti dovoljan cilj.

FM: Glavna tema Trećeg iseljeničkog kongresa je bila iseljavanje mladih iz Hrvatske i BIH. Da li po vama se naziru moguća rješenja za zaustavljanje ovog negativnog trenda?

Primarna ljudska potreba je osjećaj sigurnosti, i mi smo tu napravili neku grešku ili bolje rečeno napravili smo niz grešaka koje su kod ljudi izazvale visok stupanj nesigurnosti. Budući su mladi najpokretljiviji, a razvijeno europsko tržište gladno radne snage, bilo je logično da ćemo imati „pokret“, koji će biti teško zaustaviti. Ako uzmemo kao činjenicu da je nesigurnost pokretač odlaska, onda moramo stvarati elemente koji će mladima ljudima davati osjećaj sigurnosti. To su politička, pravna i ekonomska sigurnost u našoj državi. Moramo postati bolji. To je dugotrajan proces na kojemu moramo svi zajedno raditi.
Drugi važan faktor, je sadržan u odnosima europske obitelji čiji smo član. Moramo najveće u toj obitelji uvjeriti da je za stabilnosti zajednice važno da se međusobno ne ugrožavamo i da mi, kao mala država, teško možemo biti ravnopravni velikim gospodarskim silama Zajednice u pogledu radne snage. Ako im to dobro objasnimo, vjerujem da će razumijete o čemu govorimo. Visok stupanj ugroženosti bilo koje od članica europske unije implicira i ugroženost zajednice. Stoga, vjerujem da će nam pomoći oko rješavanja problema s kojim se susrećemo u pogledu odlaska naše radne snage.

FM: Da li je alarmantna brojka od preko 250.000 iseljenih iz Hrvatske u zadnjih nekoliko godina  uvela i dodatne projekte u HMI kako bi se povezala sa novim iseljeništvom i da li imate u planu neke nove?

Za nas, kao mali narod, ovo je zaista velika brojka i zaslužuje pozornost i djelovanje svih relevantnih državnih čimbenika. Ovo je zajednička priča i mora biti sustavno vođena, pri čemu svatko pojedinačno treba odraditi svoj dio posla.
Pored kulturnih, izdavačkih, jezičnih, sportskih programa, koje vrlo uspješno realiziramo s vrlo skromnim sredstvima, HMI sustavno radi na uzajamnom povjerenju sa iseljeništvom, pri čemu razvijamo svijest o Hrvatskoj državu kao zajedničkoj domovini Hrvata u RH i Hrvata razasutih širom svijeta, kako bi je iseljenici doživljavali kao svoju, a ne u njoj tražili „bolju“ državu.

Fenix-magazin/Katarina Pejić

matica iseljenika

.

Pogledajte drugo

Zastava Herceg Bosna

Ivan Baković na čelu Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne

Književnik Ivan Baković iz Mostara izabran je za novog predsjednika Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne (DHK …