”HRT je 2024. godinu završio pozitivno, ali samo zato što je Vlada osigurala dodatnih 18,4 milijuna eura. Bez toga rezultat bi bio negativan. Plan za ovu godinu uračunava još veću dotaciju Vlade od 23 milijuna eura, no s obzirom na troškove sportskih prava ove godine i rast cijena roba i usluga, nisam siguran u pozitivan rez na kraju 2026”, rekao je Šveb.

Ravnatelj je, podnoseći Izvješće o radu i poslovanju HRT-a za 2024. godinu, istaknuo da situacija više nije održiva, stoga su potrebni novi Zakon o HRT-u, kao i reforma modela javnog financiranja.

“Prošlog je tjedna generalni direktor BBC-a u ostavci poručio nešto brutalno iskreno, a to je da u vrijeme streaming servisa BBC mora dokazati svoje pravo na opstanak. Globalni streaming divovi gutaju publiku tradicionalnih medija. HRT je odavno svjestan tih trendova i radi najbolje što može u digitalnoj sferi, iako smo prisiljeni djelovati u izrazito analognom zakonskom okviru”, poručio je.

Kao pozitivne iskorake, Šveb je naveo 257 tisuća aktivnih korisnika platforme HRTi mjesečno te 1,1 milijardu ostvarenih pregleda na društvenim mrežama. S druge strane, prosječna dob zaposlenika je iznad 50 godina, a prosječna plaća tek je nedavno dosegnula prosječnu plaću na državnoj razini, dodao je ravnatelj.

SDP-ova Mirela Ahmetović ustvrdila je da HRT po zakonu ne može završiti u minusu, a ravnatelja Šveba prozvala je za neodgovorno upravljanje financijama.

“Za to vrijeme, pojedini radnici i radnice su tada imali 840 eura primanja. A što je sa 257 radnika koji su do prosinca 2023. godine imali plaću ispod minimalca. Dakle, otvoreno se kršio zakon o minimalnoj plaći na HRT-u”, rekla je Ahmetović.

HRT je jedna od prvih institucija koju je HDZ uzurpirao nakon preuzimanja vlasti 2016. godine, poručila je zastupnica Anka Mrak Taritaš (GLAS) s čijom konstatacijom se sčožila samo opora.

”Vrijednost javnog servisa ne pokazuje broj pregleda na YouTubeu, nego novinar koji postavlja neugodna pitanja premijeru, dokumentarac o korupciji koji nitko drugi nije snimio, emisije za posebno ranjive skupine građana, istraživačko novinarstvo koje ne pita hoće li nešto smetati reklamnom klijentu”, kazala je.

Raukar Gamulin (Možemo) upozorila na pad domaće proizvodnje televizijskog sadržaja

Zastupnica Možemo Urša Raukar Gamulin upozorila je na pad domaće proizvodnje televizijskog sadržaja.

“‘Što je s vlastitom proizvodnjom kulturnog, obrazovnog, umjetničkog, dječjeg, znanstvenog, dokumentarnog programa? Zašto se ona iz godine u godinu kontinuirano smanjuje? Zašto HRT odustaje od svoje proizvodnje po kojoj je desetljećima bio poznat”, upitala je.

”U trenutnom Zakonu o HRT-u imamo obvezu da 15 posto budžeta preusmjerimo u neovisnu produkciju. Uz to, Kolektivni ugovor i Zakon o radu u dobroj mjeri ne idu na ruku kreativnoj industriji, što dosta poskupljuje internu proizvodnju”, odgovorio je Šveb.

Zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov podsjetila je da HRT ima obvezu proizvoditi program namijenjen nacionalnim manjinama, no u posljednje vrijeme to ne čini.

“U posljednjih nekoliko godina uprizorena je svojevrsna medijska getoizacija nacionalnih manjina na koju je SDSS upozoravao. Dosad nismo vidjeli pravovaljanu reakciju niti volju da se na ovom polju bilo što promijeni ili poboljša”, kazala je.

Mostov Ante Kujundžić kazao je da bez pristojnih plaća HRT ne može pomladiti redakciju, a bez mladih kadrova nema prostora za razvoj i inovacije. Uz to, problematičnim smatra informativni program.

“Dnevnikom dominiraju predstavnici Vlade i vladajuće većine. Prostor za suprotno mišljenje je ograničen, kritički pristup nije sustavno prisutan i to nije odgovornost pojedinih novinara. To je rezultat uređivačke politike i struktura upravljanja”, napomenuo je.

Zastupnik HDZ-a Stipan Šašlin ocijenio je da su danas građani zatrpani različitim medijskim platformama, dok alati umjetne inteligencije omogućuju svakome da proizvodi vijesti, stoga je izrazito važna uloga javnog medijskog servisa.

”U vremenu kada svatko piše onako kako mu njegov privatni vlasnik kaže, smatram da nam je HRT neophodan kao jedini realni, objektivni medij iz kojega građani mogu dobiti prave, kvalitetne informacije, poglavito u ovim složenim i zahtjevnim vremenima. Jer zaista, danas ako želite doći do pravih informacija, morate gledati HTV jer ovo drugo je sve prilično subjektivno”, rekao je Šašlin.