Proizvodnja kovanica u europodručju ponovno raste. Glavni razlog je ulazak Bugarske u eurozonu 1. siječnja 2026., što povećava potrebe za novim kovanicama u zajedničkom monetarnom prostoru.
Europska središnja banka (ESB) odobrila je 20 država članica eurozone te Bugarskoj proizvodnju kovanica u ukupnoj vrijednosti većoj od 2,4 milijarde eura.
U prethodnim godinama godišnji obujam novoizdanih eurokovanica uglavnom se kretao oko dvije milijarde eura. Za 2025. ESB je odobrio oko 2,17 milijardi eura, dok je značajniji skok zabilježen 2023. godine, kada je Hrvatska pristupila eurozoni, a ukupna proizvodnja tada je premašila 2,6 milijardi eura.
Najviše kovanica za svakodnevnu upotrebu
Od planirane proizvodnje za 2026. godinu, oko 1,9 milijardi eura odnosi se na kovanice za svakodnevni promet, dok će numizmatičke i prigodne kovanice činiti dodatnih 511 milijuna eura.
Njemačka i dalje najveći proizvođač eurokovanica
Kao i prethodnih godina, Njemačka će biti najveći proizvođač eurokovanica. Ukupna vrijednost kovanica koje će se ondje iskovati iznosi 558 milijuna eura, od čega se 203,5 milijuna eura odnosi na kolekcionarske kovanice.
Na drugom mjestu je Francuska s ukupno 342 milijuna eura, dok je Španjolska treća s više od 299 milijuna eura novih kovanica.
Bugarska postaje 21. članica eurozone
Bugarska će 2026. godine postati 21. država koja koristi euro. Prema planovima, Bugarska će iskovati kovanice u vrijednosti od nešto više od 164 milijuna eura, gotovo u cijelosti namijenjene svakodnevnom plaćanju.
ESB svake godine, na temelju potreba koje prijavljuju države članice, određuje gornju granicu ukupne količine kovanica koje se smiju pustiti u optjecaj. Unutar tog okvira države same organiziraju proizvodnju.
Hoće li gotovina nestati?
Unatoč razvoju digitalnih oblika plaćanja, gotovina je i dalje vrlo popularna, osobito u Njemačkoj. Analize Bundesbanke pokazuju da su gotovina i plaćanje giro-karticom i dalje najpovoljniji načini plaćanja za trgovce.
Iako ESB radi na uvođenju digitalnog eura, koji bi mogao biti dostupan oko 2029. godine, iz središnje banke naglašavaju da digitalni euro neće zamijeniti gotovinu, već će biti njezina dopuna. Cilj je ponuditi europsku alternativu dominantnim američkim platnim sustavima poput PayPala, Vise i Mastercarda.
Sudbina kovanica od jednog i dva centa
Unatoč visokim troškovima proizvodnje, kovanice od jednog i dva centa i dalje se proizvode u Njemačkoj. To je suprotno praksi u SAD-u, gdje je u studenome nakon više od 230 godina ukinuta proizvodnja kovanice od jednog centa (pennyja), a trgovci su prešli na zaokruživanje cijena na pet centi.
U više europskih zemalja već postoje slična pravila. Primjerice, u Finskoj, Nizozemskoj, Irskoj, Italiji, Belgiji, Slovačkoj i Estoniji gotovinska plaćanja zaokružuju se na najbliži iznos od pet centi.
Bundesbanka je u ožujku 2025. predložila uvođenje takvog modela i u Njemačkoj, no zasad nije donesena odluka. Trgovci ističu da su „neokrugle“ cijene važno konkurentsko sredstvo, a ukidanje najmanjih eurokovanica moguće je samo odlukom na razini Europske unije.
Fenix-magazin/MD
