Po podacima Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) za 2015. godinu, potrošnja lijekova u Hrvatskoj i dalje je u porastu, a među onima koji nisu na teret HZZO-a, najviše novca građani daju za lijekove protiv bolova i visoke temperature.
Tako su, primjerice, na lijekove na bazi acetisalicilne kiseline poput aspirina i andola građani lani potrošili 50 milijuna kuna, a na one s paracetamolom, kao što lekadol i lupocet, 40 milijuna kuna.
Visoka potražnja bila je i za ibuprofenom, pa su na lijekove protiv boli, poput Neofena, Ibuprofena i sličnih, građani potrošili 32 milijuna kuna.
Ukupna potrošnja lijekova u 2015. iznosila je 5,2 milijarde kuna, što je 5,2 posto više u odnosu na 2014. godinu.
Podaci HALMED-a pokazuju kako se svaki dan u Hrvatskoj na tisuću stanovnika popije 998 doza nekog lijeka, tj. gotovo jedna tableta dnevno po stanovniku.
Ukupno gledajući, u Hrvatskoj najveću potrošnju imaju lijekovi za kardiovaskularni sustav, odnosno lijekovi za srčane bolesti, a odmah iza su lijekovi za živčani te za probavni sustav.
Prema terapijskim skupinama, najviše novca je otišlo na citostatike, koji se koriste za liječenje malignih bolesti, zatim na antidijabetike ili lijekove za šećernu bolest te na psiholeptike i lijekove protiv visokog tlaka.
Podaci HALMED-a pokazuju i da je 86,5 posto potrošnje lijekova bilo na teret HZZO-a (oko 4,6 milijarda kuna), dok su 12 posto potrošenih lijekova (oko 640 milijuna) platili pacijenti.
S obzirom na način izdavanja, 90 posto lijekova izdano je na recept dok su ostali bili lijekovi iz skupine tzv. bezreceptnih lijekova.
Za 2015. godinu HALMED je zaprimio i obradio podatke za 3418 lijekova, odnosno njihovih farmaceutskih oblika, što je za 18 posto više nego u 2014. godini, a to je povećanje prisutno u gotovo svim skupinama lijekova.
Gledajući po županijama, najmanju potrošnju lijekova na tisuću stanovnika lani je imala Brodsko-posavska županija (528 doza), te Splitsko-dalmatinska (843 doze) i Zadarsko-kninska županija (885 doza).
Rekorder po broju popijenih lijekova na tisuću stanovnika bila je Požeško-slavonska županija (1.600 doza), a odmah iza nje Karlovačka županija (1.135 doza).
Fenix-magazin/Hina
