Sindikat Verdi u Njemačkoj traži 10,5 posto više novca za svoje članove, odnosno najmanje 500 eura mjesečno. Može li se to prenijeti na slobodnu ekonomiju, odnosno trebaju li svim radnicima rasti plaće za 500 eura? Ekonomist smatra kako to nije dobra ideja.
Šef Verdija Frank Werneke je rekao kako sindikat neće odustati od svojih zahtjeva, te kako neće pokleknuti pred poslodavcima. Sindikat neće pristati na osam posto veće plaće, odnosno rast plaća od najmanje 300 eura i jednokratnu isplatu od 3.000 eura.
Kolektivni pregovori trebali bi se nastaviti 22. travnja, navode njemački mediji.
Ovo nisu jedini pregovori o plaćama koji se trenutno vode u Njemačkoj. Svaki dan zaposlenici pitaju mogu li, kada i koliko više dobiti plaću. Za njih bi se moglo postaviti pitanje: je li 10,5 posto realno mjerilo?
Povećanje plaće ovisi o djelatnosti
“Vrlo malo poduzeća je u stanju isplatiti 10,5 posto više plaće”, kaže stručnjak za tržište rada i ekonomsku politiku njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja.
“Uzmimo industriju, lani su bila umjerena povećanja s četiri posto više plaća. Ono što je, međutim, puno važnije jest da industrijski sindikati znaju da su im ruke vezane kada je u pitanju međunarodna konkurencija. Kad bi probili 10,5 posto, dijelovi njemačke industrije bili bi pod ogromnim pritiskom. To bi mnoge koštalo radnih mjesta.”
U uslužnom sektoru stvari stoje malo drugačije. “Tamo međunarodna konkurencija nije tako jaka. U tom pogledu zaposlenici u ovom sektoru mogu tražiti veće plaće.
Istina je i da mnogi zaposlenici u javnom sektoru zarađuju malo. Tražeći 500 eura više na plaću, neki bi dobili i povećanje plaće za više od 10,5 posto”, naveo je stručnjak.
Pitanje minimalne satnice
Stručnjak također podsjeća na postupno povećanje minimalne satnice. Krajem 2021. godine minimalna satnica je iznosila 9,60 eura. Od 1. listopada 2022. iznosi 12 eura, što je povećanje od 25 posto.
“Neki su tada mislili: možda je 25 posto malo, ali volio bih imati i deset posto više. Ali to je iluzija. U tom pogledu nema razloga za strah od masovnijeg prelaska u javni sektor. Kome je stalo do novca ne radi u javnom sektoru”, kaže stručnjak.
Svaki stanovnik Njemačke ima manje novca u džepu
Unatoč povećanju plaća, koliko god visoka ono bilo, ostaje gorka spoznaja: svaki stanovnik Njemačke u prosjeku ima manje u džepu. To je lako izračunati s obzirom na inflaciju od 7,9 posto u 2022. i povećanje plaća od samo 3,5 posto.
“U tom smislu, 10,5 posto je apsolutno razumljivo, to nije ništa više od kompenzacije inflacije”, kaže stručnjak.
“Kada se postavi pitanje tko je kriv za ovu situaciju, prst treba uprijeti u Berlin i Bruxelles. Svjedoci smo učinaka ekonomskih sankcija. Energija je skuplja nego ikada, što izuzetno pogađa cjelokupno gospodarstvo. To su ekonomski rezovi koji su bili predvidljivi”, dodaje.
Ekonomist je uznemiren još jednim razvojem događaja.
“Apsolutno moramo spriječiti spiralu rasta cijena i plaća. Ako plaće sada nastave rasti, cijene bi opet mogle eskalirati. Tada će zaposlenici u pošti i željeznici zarađivati više, ali će se povećati i karte i poštarina.
“Moramo onda opet povećati plaće, jer će sve poskupiti”, kaže stručnjak za njemačke medije.
Fenix-magazin/SČ
